Globalizacija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Globalizacija je proces kojim se u današnjem svijetu postepeno ukidaju ograničenja protoka roba, usluga, ljudi i ideja među različitim državama i dijelovima svijeta, odnosno ideologija koja za cilj ima njegovo opravdanje.

Globalizacija svoje korijene ima u režimu slobodne trgovine čiji je glavni zagovornik bio Britanski Imperij u 19. vijeku, i koji je nestao za vrijeme prvog svjetskog rata i uvođenjem protekcionizma među ratom osiromašenim velikim silama.

Iako su pokušaji globalizacije započeli još nakon drugog svjetskog rata, taj proces se intenzivirao tek sa završetkom hladnog rata i uspostavljanjem SAD kao jedine globalne sile. U njoj je kao dominantna ideologija vladao ekonomski liberalizam te je agresivno promovirana globalizacija kao rješenje većine problema u suvremenom svijetu.

Zagovornici globalizacije tvrde kako bi ukidanje carina i drugih ograničenja dovelo do jačanja tržišne utakmice, odnosno pojave kvalitetnijih roba i usluga. Također se navodi kako bi intenziviranje kontakta među ljudima i državama u svijetu smanjilo mogućnost velikih sukoba.

S vremenom, a pogotovo nakon dolaska Georgea W. Busha na vlast u SAD, razvio se antiglobalizacijski pokret kao reakcija na globalizaciju. Antiglobalisti drže kako će globalizacija u svom neograničenom obliku cementirati nejednakost u svijetu, učiniti siromašne države ovisnim o bogatima i spriječiti ih da razviju vlastite ekonomije, odnosno da će svijet staviti pod kontrolu multinacionalnih korporacija motiviranih profitom umjesto brigom za dobrobit čovječanstva.

Globalizaciji su veliki udarac nanijeli napadi 11. septembra i započinjanje rata protiv terorizma.