Prenaseljenost

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Prenapučenost)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Grafikon koji prikazuje porast ljudske populacije od 10000. pne. do 2000. n.e.
Karta svijeta koja prikazuje zemlje po gustini stanovništva. (V. Popis zemalja prema gustini stanovništva.)
Područja s visokom razinom gustine stanovništva 1994.
Stopa rasta ljudskog stanovništva u postocima, s varijablama rođenja, smrti, doseljavanja i iseljavanja – 2011

Prenaseljenost ili prenapučenost u najširem smislu označava općenito neželjene prilike gdje broj određenih organizama premašuje sposobnost određenog habitata da im podrži život. U svom užem smislu se pod time često podrazumijeva odnos između ljudske populacije i njene životne okoline; pri tome se može pod "okolinom" može podrazumijevati i cijela Zemlja, ali i manje geografske cjeline, kao što su zemlje, regije, gradovi i naselja. Do prenaseljenosti može doći zbog povećanja stope rađanja, smanjenja stope smrtnosti, povećanja doseljavanja, neodrživog bioma te trošenja resursa. Do prenoseljenosti može doći čak i u inače rijetko naseljenim područjima ako ona imaju ograničenu ili nikakvu sposobnost održavanja života (npr. pustinja).

Većina historičara i demografa smatra kako je stanovništvo svijeta u stalnom porastu od završetka epidemije Crne smrti oko 1400. godine, iako je najznačajniji i najprimjetniji porast zabilježen u posljednjih 50 godina, uglavnom zahvaljujući napretku medicine kao i produktivnosti poljoprivrede. Od 1980-ih se stopa rasta stanovništva počela općenito smanjivati, iako u tome postoje značajne regionalne razlike, pri čemu je visoke stope zadržala sub-saharska Afrika. Prema Birou za popis stanovništva na svijetu danas ima oko 7,06 milijardi [1], a prema agencijama UN oko 7 milijardi stanovnika. [2] Većina današnjih procjena drži da Zemlja kao planeta ima kapacitet za između 4 i 16 milijardi stanovnika, pa je, prema nekim kriterijama, već sada prenaseljena.

Uz prenaseljenost se u današnje vrijeme često povezuju problemi vezani uz zagađenje i njene dugoročne posljedice kao što su globalno zatopljenje, ali i povećana potražnja za resursima kao što su hrana i pitka voda, iscrpljivanje izvora fosilnih goriva te nedostatkom tih resursa izazvano siromaštvo i pad životnog standarda. U nastojanju da spriječe negativne posljedice prenaseljenosti, neke od zemalja su uvodile, ponekad i drastične mjere, od kojih se najviše ističe NR Kina sa svojom politikom jednog djeteta.

V. također[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. „U.S. Census Bureau – World POPClock Projection”. Pristupljeno 27. X 2011. 
  2. „Population seven billion: UN sets out challenges”. BBC. 2011-10-26. Pristupljeno 27. X 2011.