Inocent VIII.

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Incent VIII.
Innocentius Octavus
Innocent VIII 1492.JPG
Pravo ime Giovanni Battista Cibo
Papinstvo počelo 29. august 1484.
Papinstvo završilo 25. jul 1492.
Prethodnik Siksto IV.
(1471. - 1484.)
Nasljednik Aleksandar VI.
(1492. - 1503.)
Rođen 1432.
Genova, Italija
Umro 25. jul 1492.
Rim
Ostali pape imena Inocent

Incent VIII. (Genova 1432. - Rim, 25. jul 1494.) bio je 213 papa od 29. augusta 1484. do 25. jula 1492. [1]

Biografija i pontifikat[uredi - уреди | uredi izvor]

Giovanni Battista rođen je u bogatoj i utjecajnoj đenoveškoj porodici Cibo, grčkog porijekla (sa Rodosa)[2], njegov otac bio je rimski senator.

Giovanni Battista rano djetinstvo proveo je na napuljskom dvoru, gdje mu je otac bio potkralj. Školovao se u Padovi i Rimu gdje je stekao veliki krug uticajnih prijatelja, i postao blizak sa papom Pavlom II. [1]

Zaredio se u Rimu 1457., za vrijeme kardinala Calandninija, bratića pape Pavla II.. uz njihovu pomoć postao je biskup Savone 1466. Uz njihovu preporuku i utjecaj papa Siksto IV. postavio ga je za kardinala 1473. [1]

Njegov pontifikat obilježilo je Malo ledeno doba, kad je zbog klimatskih prilika došlo do velikog smanjenja usjeva i velikog pomora stanovništva zbog gladi. Zbog tog su osobito po njemačkim zemljama, bili u modi progoni i spaljivanje vještica, na koje se svaljivala sva krivnja za smrzavanje voda, uništenje usjeva, porast krađa i veliku glad.

Inocent VIII. je u svojoj buli Summis desiderantes od 5. decembra 1484. sistematizirao način istrage i borbe protiv vračeva i vještica i načine njihova kažnjavanja. Za to je ovlastio inkvizitore Heinricha Kramera i Jacobusa Sprengera koji su to trebali provesti u djelo.[3][4] Inoćentije VIII je tada osudio i upotrebu konoplje na crnoj misi.[5]

Incent je potvrdio 1487. - Tomása deTorquemadu za velikog inkvizitora Španjolske. Potaknuo je veliki lov i križarski rat protiv vjerskih otpadnika Valdenza, dajući oprost svima koji su sudjelovali u njemu. Zabranio je Mirandolinu knjigu Conclusiones philosophicae, cabalasticae et theologicae iz 1486., jer se uvjerio da je 13 od njegovih 900 teza heretično.[6]Incent VIII. podigao je ljetnu rezidenciju Belvedere pored Vatikanske palače, koju su slijedeći pape pretvorili u Palaču Belvedere sa velikim unutrašnjim dvorištem.

Čitav njegov pontifat obilježila je velika besparica, tako da je on inicirao Simoniju u Vatikanu, smišljajući nove svećeničke titule i položaje, koje su kasnije potajno prodavane na aukcijama.

Incent VIII. umro je 25. jula 1492., ostavivši iza sebe dvoje vanbračne djece (Teodorinu i Francesca), koji su se rodili prije nego što se zaredio.[7] [1]Po nekim izvorima imao je čak 16 vanbračne djece, od kojih je preživjelo 14 koje je on zvao nećacima. Incenta VIII. titulirali su Padre della patria (Otac domovine) misleći ironično na njegovih 16 potomaka.[8]

Tadašnji kroničar rimskog života Stefano Infessura, zabilježio je da je na Incentu VIII. isprobana prva transfuzija u historiji. Na njegovoj samrtnoj postelji data mu je direktno krv iz vena troje dječaka, koji su umrli za vrijeme tog pokušaja.[9]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]