Vigilije

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Papa Vigilije
(Vigilius)
Slika koja ilustrira članak Vigilije
Biografija
Rođenje
Rim, Ostrogotsko Kraljevstvo
Smrt 7. lipnja 555.
Sirakuza, Istočno Rimsko Carstvo
Početak stolovanja 29. ožujka 537.
Kraj stolovanja 7. lipnja 555.
Précédent Silverije Pelagije I. Suivant

Vigilije (latinski: Vigilius) bio je 57. po redu papa, koji je stolovao od 29. ožujka 537. do 7. lipnja 555. godine. S njegovim postavljanjem na papsku stolicu je otpočeo period poznat kao bizantsko papinstvo.

Vigilije je, prema Liber pontificalisu poticao iz ugledne rimske porodice; otac po imenu Ivan (Johannes) je bio konzul, a brat Reparat (Reparatus) član Senata. Vigilije je postao svećenik, a 531. i đakon. Papa Bonifacije II ga je odredio za svog nasljednika, ali po Bonifacijevoj smrti je taj izbor odbilo prihvatiti svećenstvo i narod. Vigilije je postao član izaslanstva koje je zajedno sa papom Agapetom I 536. došlo u Konstantinopol pokušati okončati rat Bizanta i Ostrogota; umjesto toga se umiješao u lokalnu politiku, postavši blizak saveznik Teodore i obećavši ponovno postavljanje njenog štićenika patrijarha Antima, svrgnutog zbog monofizitstva.

Agapet je 22. aprila 536. umro u Konstantinopolu. Vigilije je nakon toga krenuo u Rim, nastojeći uz Teodorinu podršku preuzeti papsku stolicu. Međutim, Rim je tada bio pod ostrogotskom vlašću i kralj Teodahad se pobrinuo da novi papa postane Ostrogotima skloni Silverije. 9. decembra 536. su bizantske trupe pod Belizarom bez otpora ušle u Rim. Iako se Silverije nije otvoreno suprostavljao novim vlastodršcima, Belizar ga je sumnjičio za suradnju s novim ostrogotskim kraljem Vitigesom, te ga je jednostavno smijenio. Tako je Vigilije mogao biti izabran za novog papu 29. marta 537.

Vigilijev pontifikat je obilježio nastavak Gotskog rata, ali i ponovno izbijanje teoloških razlika između rimske i bizantske Crkve, vezan uz tzv. spor Tri poglavlja, odnosno vezan uz pokušaj bizantskog cara Justinijana I da se pomiri sa drevnoistočnim (nehalkedonskim) crkvama. Vigilije je, vjerujući da će on u zapadnoj Crkvi biti shvaćen kao odbacivanje nikejsko-halkedonskog vjerovanja odbio prihvatiti Justinijanov ukaz od 543. Zbog toga ga je Justinijan godine 545. dao privesti u Konstantinopol. U međuvremenu su Ostrogoti pod Totilom opsjeli Rim, te je Vigilije, uglavnom bez uspjeha, pokušavao nagovoriti cara da građanima pošalje pomoć. Vigilijev prisilni boravak u carskoj prijestolnici je prestao tek kada je 553. konačno prihvatio Justinijanove stavove, odnosno Drugi carigradski sabor u pismu patrijarhu Evtihiju. U proljeće 555. je krenuo na povratak u Rim, ali je na putu umro u Sirakuzi. Kasnije je pokopan u Rimu.