Kalist III.

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kalist III.
Callistus Tertius
Retrat d'Alfons de Borja com a Calixt III, Joan de Joanes.JPG
Pravo ime Alfonso de Borja
Papinstvo počelo 4. april 1455.
Papinstvo završilo 6. august 1458.
Prethodnik Nikola V.
(1477. - 1455.)
Nasljednik Pio II.
(1458. - 1464.)
Rođen 31. decembar 1378.
Xàtiva, Valencia, Kruna Aragonije
Umro 6. august 1458.
Rim
Ostali pape imena Kalist

Kalist III. (Xàtiva, Valencia, 31. decembar 1378. - Rim, 6. august 1458.) bio je 209 papa od 4. aprila 1455. do 6. augusta 1458. [1]

Papa Kalist III. pravim imenom Alfonso de Borja bio je osnivač dinastije Borgia, slavne po spletkama i korupciji.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Prve godine svoje svećeničke karijere proveo je kao profesor prava na univerzitetu Lleida, zatim kao diplomat u službi Aragonskih kraljeva, gdje se naročio angažirao za vrijeme rada Koncila u Bazelu (1431. - 1439.), znanog i kao Firentinska unija. [1] Za Kardinala je imenovan 1444. zbog zasluga na pomirenju pape Eugena IV. sa kraljem Alfonsom V. Aragonskim. [1]

Za papu je izabran 1455, u poodmakloj dobi (77), kao kompromisni kandidat. Glavni cilj njegova pontifikata bio je organiziranje križarskog rata protiv Osmanskog carstva koje je osvojilo Konstatinopolis 1453. godine, ali unatoč svim njegovim nastojanjima, nije uspio pomiriti neslogu među kršćanskim zemljama i okupiti ih oko sebe u dovoljnom broju. Na zahtjev Portugala izdao je 1456. bulu Inter Caetera (ne teba je brkati sa bulom Inter Caetera iz 1493), njom je potvrdio prava Portugalu da porobljuju sve nevjernike i Afrikance.

Papa Kalist bio je poznat po nepotizmu, - dvoje svojih nećaka imenovao je kardinalima, jedan od njih - Rodrigo Borgia, kasnije je postao papa Aleksandar VI., poznat po velikoj korupciji i otvorenom nepotizmu. [2]

Kalist je dodao praznik Preobraženja 1457. u liturgijski kalendar, kao znak zahvale za pobjedu kršćanske vojske nad Turcima za Opsade Beograda 6. augusta 1456. Najveće zasluge za protjerivanje muslimana imaju sveti Ivan Kapistran i Janoš Hunjadi.

On je naredio ponovno suđenje za Ivanu Orleansku, koja je na tom posthumnom suđenju oslobođena svih optužbi za krivicu.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 Biografija pape Kalista III., na portalu treccani.it, pristupljeno 26. 05. 2011.((it))
  2. The Lives and Times of the Popes, Vol.4, Ed. Artaud de Montor, (Catholic Publication Society of America, 1911), str. 190.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]