Grgur VI

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Grgur VI.)
Grgur VI.
Gregorius VI
148-Gregory VI.jpg
Pravo ime Giovanni Graziano
Papinstvo počelo 5. maj 1045.
Papinstvo završilo 20. decembar 1046.
Prethodnik Benedikt IX.
( 1045.)
Nasljednik Klement II.
(1046. - 1047.)
Rođen  ???
? Rim, Papinska Država
Umro 1048.
Köln
Ostali pape imena Grgur

Grgur VI, rođen kao Giovanni dei Graziani bio je 148 papa, od 5. maja 1045. do 20. decembra 1046. godine.

Historijski izvori navode da je bio nadsvećenik crkve San Giovanni a Porta Latina u Rimu, te da je među sugrađanima i vjernicima uživao veliki ugled zbog svoje neporočnosti. U tome ga nije spriječilo ni kumstvo sa mladim papom Benediktom IX koga su Rimljani prezirali zbog nemorala. Kada je u proljeće 1045. Benedikt odlučio napustiti papinsku stolicu kako bi se oženio, odlučio ju je ponuditi Grguru za veliku svotu novaca. Grgur je navodno bio zgrožen ponudom, ali je na kraju ipak odlučio prihvatiti je, uvjeren da je to najbrži i najjednostavniji način da se Crkva riješi poglavara koji očigledno nije bio dostojan te časti.

Iako su mnogi, pa čak i reformski nastrojeni Petar Damjan, pozdravili takav razvoj događaj, protiv Grgura VI se brzo formirala opozicija u obliku aristokratskih krugova koji su kao legitimnog papu priznavali Silvestra III, protjeranog od strane Benedikta početkom godine. Oni su ga vratili u Rim što je dovelo do dvovlašća. U međuvremenu se situacija dodatno zakomplicirala kada je Benediktu propao brak, te je on, uz pomoć svog klana Tusculani odlučio vratiti papsku stolicu. Rim se tako podijelio na tri frakcije od kojih je svaka podržavala svog papu; iako je Grgur imao podršku uglednog reformskog čelnika Hildebranda, budućeg pape Grgura VII, nije mogao nametnuti svoj autoritet.

Jedini autoritet je tada predstavljao rimsko-njemački car Heinrich III, koji je odlučio rimsku krizu prekinuti sazvavši Sinod u Sutriju. Na skupu započetom 20. decembra 1046. je Grgur priznao da je dao novac Benediktu, ali je tvrdio da to ne predstavlja simoniju, s obzirom da mu je glavni motiv bio spas Crkve. Usprkos toga, i on i druga dva pape su odlukom sinoda smijenjeni; novim je papom proglašen Suidger, biskup Bamberga, koji je preuzeo papinstvo kao Klement II.

Grgur je mirno prihvatio presudu sinoda, te je Heinricha pratio na njegovom povratku u Njemačku. Tamo je i umro, navjerojatnije u Kölnu. Hildebrand ga je pratio do smrti, a kada je sam postao papa, uzeo je ime "Grgur" u čast svog prethodnika.