Kalist II

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Kalist II.)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kalist II.
Callistus Secundus

Pravo ime Guy grof Burgundski
Papinstvo počelo 2. februar 1119.
Papinstvo završilo 13. decembar 1124.
Prethodnik Gelazije II.
Nasljednik Honorije II.
Rođen oko 1060.
Burgundija
Umro 13. decembar 1124.
Rim, Papinska Država
Ostali pape imena Kalist

Kalist II. (o. 1065? - 13. decembar 1124), rođen kao Guy Burgundski (francuski: Guy de Bourgogne) bio je 162. papa, koji je stolovao od 2. februara 1119. do 13. decembar 1124. godine. Bio je prvi papa izabran izvan današnje Italije, ali je daleko poznatiji po tome što je sklopio Wormski konkordat, kojim je okončana višedecenijska Borba za investituru i uspostavljena hegemonija Katoličke crkve nad svjetovnim vladarima srednjovjekovne Evrope.

Biografija[uredi | uredi kod]

Guy se rodio kao četvrti po redu sin grofa Guillaumea I od Burgundije, te je bio rodbinski povezan s nekim od najmoćnijih i najuticajnijih feudalaca tadašnje Evrope. U zapisima se prvi put pojavljuje 1088. kada je imenovan nadbiskupom Viennea. Istakao se kao sljedbenik gregorijanske reforme i beskompromisni protivnik svjetovna investiture. Godine 1112. je papa Paskal II sazvao sinod u Lateranu, na kome je odbacio vlastitu dozvolu svjetovne investiture, ishođene tokom zarobljeništva od strane cara Heinricha V. Na njemu je sudjelovao i Guy, koji se potom vratio u Francusku, te u Vienneu sazvao sinod francuskih i burgundskih biskupa. Na njemu je zalaganje za svjetovnu investituru proglašeno herezom, nakon koje je kao kazna slijedila ekskomunikacija.

Godine 1119. je papa Gelazije II protjeran iz Rima od strane Heinrichovih pristaša, te je došao u Francusku tražiti podršku. Smrt ga je zatekla u Opatiji Cluny gdje je nedugo potom organiziran izbor za novog papu. Glavni kandidati su bili tamošnji opat Poncije, koji je bio kumče Paskala II; te Guy, koji je bio favorit Gelazija. Na kraju je izabran Guy, koji je uzeo ime Kalist II.

Kalist je ispočetka pokušao spor s Heinrichom riješiti pregovorima, ali do njega nije došlo. Kalist se nakon toga zaputio u Italiju, gdje je uz pomoć Normana i podršku rimskog stanovništva sljedbenike antipape Grgura VIII, a potom zarobio i samog antipapu. Nakon toga je Heinrich, iscrpljen dugogodišnjim sukobom koji su kompromitirali carsku vlast u Njemačkoj, odlučio početi pregovore. Tri kardinala su došli u Rim, a potom su u oktobru 1121. u Würzburgu počeli pregovori. Temeljem njega je sazvan sinod na kome je donesen Wormski konkordat; car se u potpunosti odrekao investiture nad biskupima u Burgundiji i Italiji, dok je u Njemačkoj zadržao pravo da bira biskupe tek kada se oni ne mogu birati redovnim putem. Taj je sporazum potvrđen na Prvom lateranskom koncilu, gdje je također potvrđena obaveza celibata u Katoličkoj crkvi.

Naslijedio ga je Lamberto Scannabecchi koji će uzeti ime Honorije II.