Sana, Jemen

Izvor: Wikipedia
Sana
صنعاء
Historijski dio grada
Historijski dio grada
Koordinate: 15°21′N 44°12′E / 15.35, 44.2
Država  Jemen
Visina 2,300
Stanovništvo (2004.)
 - Grad 1,747,627
 - Područje utjecaja 2,167,961
Karta
Sana na karti Jemen
Sana
Sana
Stari grad Sana

Sana (arapski: صنعاء) je glavni grad države Jemen i administrativno sjedište Muhafaze Sana, sa svojih 1,748 000 stanovnika (popis iz 2004) ona je najveći jemenski grad. [1]

Sana je jedan od najstarijih gradova na svijetu i najviši glavni grad na svijetu, koji leži na prosječnih 2,300 metara nadmorske visine.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Sana leži na visoravni od 2 300 metara, okružena planinama visokim od 2800 - 3000 m; Džabal Nabi Šu'ajb, (3666), Džabal Šamsan, Džabal Nukum i Ajban. Sana je udaljena oko 320 km sjeverno od Adena i Indijskog oceana i 230 km od luke Al Hudaida na Crvenom moru. Grad se prostire na površini od 200 km² i rapidno se širi dalje. Sana je od davnina značajni arapski kulturni i vjerski centar sa islamskim medresom, a od 1970 i svjetovnim univerzitetom.

Sana je važan privredni centar Jemena, sa predionicama pamuka, tvornicom municije, i brojnim malim zanatskim radionicama u kojima se rade ukrasni predmeti od zlata, srebra i dragulja (mačevi, jatagani, noževi). Međunarodni aerodrom Sana (IATA: SAH, ICAO: OYSN), ima veliki značaj ne samo za Jemen, već i za obližnje zemlje.

Historija[uredi - уреди]

Prvi pisani dokument o gradu je iz 1. st. pne., ali je on puno stariji, njegovi početci vežu se uz Sabejsko kraljevstvo u 6. st. pne.. Nakon toga Sana je bila sjedište Himjarskog Kraljevstva na njegovu zalasku u 6. vijeku, za vrijeme vladavine Jusuf Asar Jatara (Du Nuvasa), iza tog je bila i sjedište aksumskog podkralja. Aksumski kralj Abraha je uz Justinijanovu pomoć podigao u Sani kršćansku baziliku u drugoj polovici 6. st., koja je bila najveća, južno od Mediterana.

Po Jemenu se već 628 raširio islam , tako da je osobno prorok Muhamed dao upute za izgradnju prve džamije u Sani. Za Omajidskog kalifata (661. - 750.) Sana je sjedište imama predstavnika kalifa u Jemenu. Nakon omajidiskih kalifa Sanom formalno vladaju abasidski kalifi, zapravo njihov prestavnik - imam. Početkom 10. st. Jemenom se širi zejidizam, tako da su jemenski zeidski imami privojili titulu kalifa, i prezeli svu svjetovnu i duhovnu vlast. Imami Sane stvorili su vlastite nasljednje dinastije, i vladali ne samo u gradu već i široj okolici Muhafazom. Kako je Jemen u to vrijeme bio teško prohodan (bez cesta) isprva je njihova vlast bila ograničena isključivo na taj teritorij, - ali su vremenom svoj uticaj proširili po cijelom Jemenu sve do Hadramauta, tako da je imam Sane bio ako ništa drugo duhovni autoritet Jemena.

U 12. st. položaj imama Sane preuzimaju egipatski Ajubidi i ustanovljuju svoju teokratsku dinastiju. Egipatski Mameluci zavladali su Jemenom i Sanom 1517., nakon njihove propasti, Jemenom je zavladalo Otomansko carstvo. Za njihove prve vladavine od 1538 do 1635, Sana je bila sjedište otomanskog Valije, isto tako i za perioda njihove druge vladavine od 1872. do 1918.

Od 1918. Sana je prijestolnica imama Jahja Muhameda koji je osnovao Mutaveklijsko kraljevstvo Jemen, znano kao Sjeverni Jemen sa Sanom kao glavnim gradom. Nakon oficirske revolucije iz 1962 Sana je postala glavni grad Arapske Republike Jemen (Sjeverni Jemen), nakon ujedinjenja sa Demokratskom Narodnom Republikom Jemen (Južni Jemen) 1990, - Sana je postala glavni grad današnjeg Jemena.

Još u prvoj polovici 20. st. u Sani je živjela zajednica od 10 000 Židova, ali je njihov broj 2010. pao na samo 70.[2]

Rezidencija imama Jahje Muhameda, pored Sane u Vadi Zaru (وادى ظهر)

Znamenitosti Sane[uredi - уреди]

Stari grad Sana[uredi - уреди]

Sana
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Sana.jpg
 Jemen (Azija i Oceanija,
Arapske zemlje)
Registriran: 1986 (10. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iv, v, vi
Referenca: UNESCO

Historijski utvrđeni grad Sana je naseljen preko 2 500 godina, prepun vrlo vrijednih starih građevina, zbog tog je UNESCO 1986. na svojoj 10 sjednici uvrstio stari grad Sana na popis Svjetske baštine. Historijski utvrđeni stari dio grada okružen je zidom od nepečene cigle visine 14 metara, unuta grada ima preko 100 džamija, 12 hamama i 6 500 kuća. Pojedine građevine poput palače Samsarh i stare džamije, stare su više od 1400 godina. Puno kuća tih kuća od nepečene gline ravnih krovova, liče na nebodere (imaju po 5-7 katova). Dobar dio njih ima fasade ukrašene raskošnim dekorativnim reljefima, sa zamršeno rezbarenim prozorskim okvirima i vitrajima.

Hiljadu godina stara ulazna vrata u Sanu - Bab Al Jemen (Vrata Jemena)

Jedna od najvećih atrakcija Sane je Suk al-Milh (Tržnica soli), na kojoj su se do nedavno prodavali i robovi, a danas kruh, začini, grožđice, pamuk, bakarni predmeti, keramika, srebrnina, i antikviteti (lažni i pravi). Veličanstvena džamija iz 7. st. Jami' al-Kabir (Velika džamija) je jedna od najstarijih džamija na svijetu. Vrata u tvrđavu Bab Al Jemen (Vrata Jemena) stara su preko 1000 godina.

Trgovački centar staroga grada je Al Madina, uz koji su u novije vrijeme podignuti brojni hoteli, restorani i dućani. U tom kvartu nalazi se i predsjednička palača i tri javna parka.

Sana je 2004. bila arapska kulturna prijestolnica.

Rast stanovništva Sane[uredi - уреди]

Godina Stanovnika
1911 20,000
1921 23,000
1931 25,000
1940 80,000
1963 100,000
1965 110,000
Godina Stanovnika
1975 134,600
1981 280,000
1986 427,505
1994 954,448
2001 1,590,624
2005 1,937,451

Klimatske prilike[uredi - уреди]

Sana zbog svoje velike visine ima vrlo umjerenu (pustinjsku) klimu, sa vrlo malo oborina, prosječno padne oko 200 mm kiše tokom cijele godine.

Prosječna temperatura u Sani je zapravo stalno ista tokom cijele godine oko 20 °C, ipak je juli nešto topliji (22,2) a januar (12,45) hladniji. U Sani su rijetke ekstremne vrućine ili hladnoće. Ipak u nekim područjima oko grada može temperatura pasti i do - 10 °C tokom zime. Ni u samoj Sani nije rijedak rani jutarnji mraz tokom zime, koji uz hladni vjetar čini jutra hladnima, sve dok sunce ne zagrije zrak na 15 °C, ali čim padne sunce temperatura se drastično snizi. Većina kiše padne tokom jula i augusta, ponekad 500 do 600 mm, ali ima godina kad je to svega 150 mm. Posljednjih decenija i Sana osjeća posljedice globalnog zatopljenja, ljeta su sve toplija, a zime blaže.

Klimatološki medijani za Sanu (2250 m)
mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
srednji maksimum, °C 19.8 20.2 22.8 25.5 26.0 27.1 27.7 25.9 23.7 22.0 20.7 19.7 23,4
srednji minimum, °C 5.1 8.0 9.7 11.5 13.6 15.8 16.7 16.3 12.4 9.1 6.8 6.2 10,9
oborine, mm 0.0 2.0 9.9 14.7 4.7 17.8 49.9 63.6 24.0 7.5 4.4 0.0
Izvor: Državna metereološki zavod, podaci iz augusta 2010

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]