Katmandu

Izvor: Wikipedia
Katmandu
काठमांडौ (Kathmandu)
Pogled na Katmandu
Pogled na Katmandu
Zastava Katmandua
Zastava
Koordinate: 27°42′N 85°20′E / 27.7, 85.333
Država Nepal
Regije Nepala Središnja regija
Zona u regiji Zona Bagmati
Distrikt Kathmandu
Površina
 - Ukupna 50,67 km2
Visina 1.400 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 949.486
 - Gustoća područja utjecaja 1.687.102
Vremenska zona Nepalsko vrijeme (UTC+5:45)
Službena stranica [1]
Karta
Karta Nepala

Karta Nepala

Katmandu je glavni grad države Nepal. Privredno je središte istoimene plodne himalajske doline na ušću rijeke Baghmati u Bishanmati. Leži na visini od 1300 metara. Živi je turistički, kulturni i budistički hodočasnički centar. Sveučilište je osnovano 1959. U starom se dijelu grada ističe monumentalna kraljevska palača sa hramom Telaju iz 16. stoljeća. Sačuvani su raznovrsni tradicionalni obrti.

Prometno značenje daju mu godine 1955. cesta za Indiju i 1964. otvorena cesta za Lhasu (Tibet).

Povijest[uredi - уреди]

Na prostoru Katmandua postoje jedna od najstarijih arheoloških nalazišta na području Himalaje čija starost se procjenjuje između 2. st.pr.Kr. i 1. st. nakon Krista. Tokom dinastije Lichhavi 4-10. st. su na prostoru Katmandua postojala naselja Yambu i Yangal. Tradicionalno se smatra da je grad Katmandu osnovao kralj Gunakama Deva oko 900. godine. Novi grad je uključio naselja Yambu i Yangal. Podignuti su budistički hramovi koji postoje do danas. Tokom vladavine dinastije Malla (1200-1768) se Katmandu profilira kao budistički kulturni centar i grade se brojni hramovi i pagode. Razvija se i trgovina. U 16. st. se gradi kraljevska palača, te grad postaje jedno od kraljevskih središta.

Tokom 19. st. Katmandu postaje glavno kraljevsko sjedište i grade se građevine u europskom stilu. 1934. je grad pogodio katastrofalan potres. Tokom 20. st. grad brzo raste i dolaze novi doseljenici. 2001. je princ Dipendra ubio dotadašnjeg kralja i izvršio samoubojstvo, te je došao na vlast kralj Gyanendra koji je vladao autoritarno i postao vrlo nepopularan. Diljem Nepala se širila pobuna koju su poticali maoisti (pokret koji se zalaže za uspostavu komunizma). 2007. su maoisti blokirali i napali Katmandu. Kasnije je postignut sporazum kojim su maoisti ušli u vladu i Nepal je nakon referenduma proglašen republikom.

Zemljopis[uredi - уреди]

Katmandu je smješten u Himalajskoj dolini u središnjem Nepalu, na sutoku rijeka Baghmati i Bishanmati]]. Sjeverno od grada se pružaju visoki himalajski vrhovi, a nedaleko je i najviši svjetski vrh Mt. Everest.

Klima je netipična za Himalaju. Zbog dolinskog položaja su temperature neobično visoke za himalajski prostor (ljetne oko 25 0C, a zimske oko 10 0C). Osjeća se utjecaj monsuna, te glavnina padalina padne ljeti, a zimi je suša (gotovo uopće ne pada snijeg).

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Najvažnija djelatnost u gradu je trgovina (dolaze trgovačke karavane s Tibeta). Katmandu je najvažniji nepalski industrijski centar. Posebno je razvijena tekstilna industrija. Zbog zatvorenog dolinskog položaja je veliki problem veliko zagađenje zraka. Vrlo je razvijen turizam. Turisti dolaze zbog brojnih kulturno-povijesnih znamenitosti, ali je u Katmanduu također baza za brojne himalajske ekspedicije.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Katmandu je zbog brojnih kulturno-povijesnih spomenika upisan na listu svjetske baštine UNESCO-a. U gradu postoje brojni budistički i hinduistički hramovi i pagode koji su nastajali tokom stoljeća. Najvažniji su Kasthamandap, Pashupatinath, Boudhanath, Swayambhunath i Changu Narayan. Posebno je značajan kompleks brojnih kraljevskih palača. Najvažnije palače su Narayanhiti, Hanuman Dhoka i Durbar. Nakon proglašenja republike su palače oduzete kralju i prešle su u vlasništvo države.

Izvori[uredi - уреди]