Somerset

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Somerset
Pozicija Somerseta na karti Engleske
U sastavu Engleske
Upravni oblik county
Glavni grad Taunton
Lord poručnik
Visoki šerif
Anne Maw[1]
Edward Bayntun[1]
Površina 4170 km²
Stanovništvo 908.554
Gustoća 218 stanovnika na km²
Web stranica

Somerset je jedan od 48 engleskih ceremonijalnih countija i jedan od 77 nemetropolitanskih countya na jugozapadu Engleske od 908.554 stanovnika, koji žive na površini od 4170 km². Njegov teritorij poklapa se manje više sa historijskim countijem Somerset.[1] Administrativni centar Somerseta je grad Taunton koji leži u centru u unutašnjosti.[2]

Geografija[uredi | uredi kod]

Somerset leži u regiji Jugozapadna Engleska, sa sjevera graniči sa Gloucestershirom i Bristolom, sa Wiltshirom na istoku, sa Dorsetom, na jugoistoku i sa jugozapada sa Devonom. Sa sjevera i zapada prirodna granica mu je estuarij rijeke Severn i Bristolski kanal, na čijoj suprotnoj strani leži Wales.[2]

U centru Somerseta, nedaleko od obale leži ravnica Sedgemoor, koju sa sjeveroistoka omeđuje niski masiv Mendip, a na zapadu Exmoor i Quantock. Na sjeveru se brežuljci blago spuštaju do kotline rijeke Avon i obalne ravnice. Velik dio zapadnog Somerseta zauzima Nacionalni park Exmoor.[2]

Somerset je administrativno podjeljen na sedam distrikta, a to su South Somerset, Taunton Deane, West Somerset, Sedgemoor, Mendip, Bath and North East Somerset i North Somerset.

Historija[uredi | uredi kod]

Somerset je naseljen od prahistorije, o čemu svjedoče arheološki nalazi po brdima Mendipa i naselje sojenica kod Glastonburya.[2] Rimljani su u Somersetu iskapali olovo, gradili vile, i osnovali grad Bath (Aquae Sulis) na mjestu termalnog izvora.[2]

U prva dva vijeka saksonske invazije - Somerset je bio pogranična zona između Saksonaca i Brita, a od 7. vijeka je zapadni dio Kraljevine Wessex. Između 11. i 12. vijeka njime vladaju Normani, koji podižu brojne zamkove, čiji se ostatci danas mogu vidjeti u Dunsteru i Tauntonu.[2].

Tokom kasnog srednjeg vijeka Bath je prosperirao kao centar trgovine vunom. Za Engleskog građanskog rata sredinom 17. vijeka, cijeli je Somerset (osim Tauntona) stao na stranu rojalista.[2] Tokom 18. i početkom 19. vijeka Bath je doživio svoj vrhunac kao mondeno lječilište, a nakon dolaska željeznice i nicanja industrije i Taunton se povećao, s druge strane i grad Bristol se proširio preko rijeke Avon na teren historijskog Somerseta.[2]

Privreda[uredi | uredi kod]

Somerset je uglavnom ruralni kraj, razvijenog stočarstva, mljekarstva i povrtlarstva. U Britaniji je poznat po alkoholnom piću cider i siru Čedar]].[2] Po brdima ima dosta kamenoloma u kojima se kopa vapnenac i pješčenjak. Veći gradovi kao Taunton i Yeovil imaju nešto industrije, ali je najveći pogon smješten na obali to je nuklearna elektrana Hinkley Point, čija je prva faza A izgrađena 1965.[2]

Turizam je važna grana ekonomije Somerseta koji je ljetna destinacija Engleza. Oni posjećuju kupališta Weston-super-Mare, Minehead i Burnham-on-Sea i kulturno- arhitektonske znamenitosti Batha, koji je 1987. uvršten na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[2][3]

Gradovi Bridgwater i Taunton povezni su autoputom M5 sa većim engleskim urbanim centrima.[2]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 The Lord Lieutenant of Somerset (engleski). Somerset Lieutenancy. Pristupljeno 16. 9. 2016. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 Somerset (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 16. 9. 2016. 
  3. City of Bath (engleski). UNESCO. Pristupljeno 16. 9. 2016. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]