Alkoholno piće

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Primjeri za alkoholna pića

Alkoholno piće je piće koje sadrži etanol, koji je poznatiji pod imenom alkohol, iako je u kemiji etanol samo jedan od alkohola. Pića koja ne sadrže etanol se nazivaju bezalkoholna pića. Primjeri alkoholnih pića su: vino, pivo, rakija, medovina,....[1]

U većini je država zabranjeno prodavati alkoholna pića osobama mlađima od zakonski određene dobi koja u Hrvatskoj iznosi 18 godina.

Sva alkoholna pića su droge, i to uglavnom po svojoj primarnoj namjeni, to jest njihova primarna namjena je intoksikacija. Tradicija proizvodnje i korištenja alkohola kao droge i intoksikanta postoji još od pradavnih vremena. S obzirom na kontroverznost takve namjene, ona se u današnjim društvima često prikriva, kao tabu, čak i na jezičnoj razini.[2]

U većini je država zabranjeno prodavati alkoholna pića osobama mlađima od zakonski određene dobi koja u Hrvatskoj iznosi 18 godina.

Jačina[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Slaba - Pivo, Prirodna Vina
  2. Srednje Jaka - Specijalna Vina
  3. Jaka - Domaće rakije (preko 30 vol. % alkohola)
  4. Žestoka - Uvozne rakije (preko 40 vol. % alkohola)

Sirovine dobivanja[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Voća - Grožđe, Jabuke, Šljive, Kruške
  • Povrća - Krumpir
  • Žitarica - Kukuruz, Ječam, Raž, Riža

Postupci dobivanja[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Alkoholno vrenje - slaba i srednje jaka alkoholna pića
  • Destilacija - tj. sirovine u kojima je izvršeno alkoholno vrenje te jaka i žestoka pića

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Minimum Age Limits Worldwide". International Center for Alcohol Policies. http://icap.org/table/Worldwide. pristupljeno 2009-09-20. 
  2. Arnold, John P (2005). Origin and History of Beer and Brewing: From Prehistoric Times to the Beginning of Brewing Science and Technology. Cleveland, Ohio: Reprint Edition by BeerBooks. ISBN 0-9662084-1-2. 

Vanjske veye[uredi - уреди | uredi izvor]