Alkoholno piće

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Primjeri za alkoholna pića

Alkoholno piće je piće koje sadrži etanol, koji je poznatiji pod imenom alkohol, iako je u kemiji etanol samo jedan od alkohola. Pića koja ne sadrže etanol se nazivaju bezalkoholna pića. Primjeri alkoholnih pića su: vino, pivo, rakija, medovina,....[1]

U većini je država zabranjeno prodavati alkoholna pića osobama mlađima od zakonski određene dobi koja u Hrvatskoj iznosi 18 godina.

Sva alkoholna pića su droge, i to uglavnom po svojoj primarnoj namjeni, to jest njihova primarna namjena je intoksikacija. Tradicija proizvodnje i korištenja alkohola kao droge i intoksikanta postoji još od pradavnih vremena. S obzirom na kontroverznost takve namjene, ona se u današnjim društvima često prikriva, kao tabu, čak i na jezičnoj razini.[2]

U većini je država zabranjeno prodavati alkoholna pića osobama mlađima od zakonski određene dobi koja u Hrvatskoj iznosi 18 godina.

Jačina[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Slaba - Pivo, Prirodna Vina
  2. Srednje Jaka - Specijalna Vina
  3. Jaka - Domaće rakije (preko 30 vol. % alkohola)
  4. Žestoka - Uvozne rakije (preko 40 vol. % alkohola)

Sirovine dobivanja[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Voća - Grožđe, Jabuke, Šljive, Kruške
  • Povrća - Krumpir
  • Žitarica - Kukuruz, Ječam, Raž, Riža

Postupci dobivanja[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Alkoholno vrenje - slaba i srednje jaka alkoholna pića
  • Destilacija - tj. sirovine u kojima je izvršeno alkoholno vrenje te jaka i žestoka pića

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Minimum Age Limits Worldwide". International Center for Alcohol Policies. http://icap.org/table/Worldwide. pristupljeno 2009-09-20. 
  2. Arnold, John P (2005). Origin and History of Beer and Brewing: From Prehistoric Times to the Beginning of Brewing Science and Technology. Cleveland, Ohio: Reprint Edition by BeerBooks. ISBN 0-9662084-1-2. 

Vanjske veye[uredi - уреди | uredi izvor]