Prijeđi na sadržaj

Cider

Izvor: Wikipedija

Asturijska cider kultura

Nematerijalna svjetska baština
Asturijska cider kultura
 Španija
Regija: Evropa
Godina upisa: 2024.
ID: 01959
Ugroženost:
Poveznica: UNESCO

Cider (engleski: Cider) je fermentisano alkoholno piće napravljeno od soka od jabuke ili kruške. Alkoholni sadržaj cidera varira od 2% abv (alkohol po zapremnini) do 8,5 % abv ili više.[1][2] U nekim regionima, kao što je Njemačka i Amerika, cider može da označava "vino od jabuka". Kad se dodaju šećer i dodatno voće i kad se sekundarnom fermentacijom povisi sadržaj alkohola, cider se klasifikuje kao vino od jabuka.[3][4]

Muzejski primjerak bačve sa ciderom

Cider od jabuke se može praviti od bilo koje vrste jabuka, mada se pojedine vrste gaje prvenstveno za tu svrhu.[5] Cider je veoma popularna u Ujedinjenom Kraljevstvu, posebno u jugozapadnoj i istočnoj Engleskoj. Britanija ima najveću potrošnju cidera po glavi stanovnika, kao i najveće kompanije za proizvodnju ovog pića,[6] među kojima je H. P. Bulmer najveća.[7] U Ujedinjenom Kraljevstvu se proizvede 600 miliona litara cidera godišnje.[8]

Nematerijalna svjetska baština

[uredi | uredi kod]

U španskoj pokrajini Asturija jabukovača je simbol lokalnog identiteta i dio kulture. Voćnjaci jabuka su karakteristični predjeli asturijskog krajolika. Znanja i vještine vezane za uzgoj i proizvodnju jabuke prenose se generacijama unazad. Znanja se odnose na poznavanje tla i klimatskih uslova na parcelama, odabir autohtonih sorti jabuka za sadnju i detalje branja, mljevenja, presovanja i fermentacije jabučnog mošta. Jabukovača je sastavni dio lokalne kuhinje, hodočašća i festivala kao što je festival kestena i jabukovače.

Cider (jabukovača) je upisan na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva kao element nematerijalnog kulturnog naslijeđa Španije u pokrajini Asturiji.[9]

Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 10. zasjedanju koje je održano od 2. do 6. decembra 2024. god. u Asuncionu, Paragvaj.[10]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Martin Dworkin, Stanley Falkow (2006). „The Prokaryotes: Proteobacteria: alpha and beta subclasses”. Springer. str. 169. Pristupljeno 29. 7. 2011. 
  2. Adams, Cecil,What's the difference between apple juice and apple cider?, The Straight Dope, November 21, 1986.
  3. E. F. Lindsley (1960). Popular Science. 177. p. 137. Pristupljeno 2011-07-29. 
  4. Sanborn Conner Brown (1978). „Wines & beers of old New England”. UPNE. str. 100. Pristupljeno 2011-07-29. 
  5. Andrew Lea. „The Science of Cidermaking Part 1 - Introduction”. Pristupljeno 2 November 2011. 
  6. „National Association of Cider Makers”. Pristupljeno 21. 12. 2007. 
  7. Bowers, Simon (26. 6. 2006.). „Bulmers to take on Magners in a cider decider”. London: The Guardian. Pristupljeno 20. 6. 2006. 
  8. „Interesting Facts”. National Association of Cider Makers. Arhivirano iz originala na datum 2009-02-14. Pristupljeno 24. 2. 2009. 
  9. UNESCO: Nematerijalna kulturna baština u Španiji - ich.unesco.org, Pristupljeno, 15.1.2025(en)
  10. UNESCO Cider - 11.1.2025(en)

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Farmhouse Cider & Scrumpy, Bob Bunker 1999
  • Household Cyclopedia, 1881
  • The History and Virtues of Cyder, R. K. French (Robert Hale 1982 - reprinted 2010)

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]