Dorset

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dorset
Pozicija Dorseta na karti Engleske
U sastavu Engleske
Upravni oblik county
Glavni grad Dorchester
Lord poručnik
Visoki šerif
Angus Campbell
Catriona Payne
Površina 2655 km²
Stanovništvo 744.041
Gustoća 280 stanovnika na km²
Web stranica

Dorset (arhaično: Dorsetshire) je jedna od 48 ceremonijalnih grofovija od 744,041 stanovnika, koji žive na površini od 2,655 km²[1], i jedna od 77 nemetropolitanskih grofovija na jugozapadu Engleske od 412,905 stanovnika i manje površine od 2,542 km².[1]

Njegov teritorij se samo djelomično poklapa sa historijskim grofovijom Dorset.

Administrativni centar Dorseta je grad Dorchester koji leži na jugu.[1]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Dorset leži u regiji Jugozapadna Engleska, sa sjevera graniči sa Somersetom i Wiltshirom, sa Hampshirom na istoku, sa Devonom na zapadu, a sa juga mu je prirodna granica Kanal La Manche.[1]

Za Dorset su karakteristične krečnjačke visoravni North Dorset Downs i South Dorset Downs koje se protežu i na susjedni Wiltshire. Između njih leži trokutasta ravnica pijeskovito-glinastog tla. Taj kraj na zapadu oplakuju rijeke Frome i Piddle, na istoku rijeke Avon i Stour. [1]

Historija[uredi | uredi kod]

Dorset je naseljen od prahistorije, o čemu svjedoče arheološki nalazi od neolita, preko brončanog do željeznog doba. Za Rimljana je Dorchester bio jedan od važnijih gradova. Kasnije je postao dio Kraljevine Wessex. Početkom 19. vijeka Dorset je bio pozornica boraca za radnička prava - Tolpudskih martira.[1]

Privreda[uredi | uredi kod]

Osim gradova Bournemouth i Poole na jugoistoku, Dorset je uglavnom ruralni kraj. Po krečnjačkoj visoravni ima uglavnom velikih farmi koje se bave mljekarstvom i uzgojem ječma. A po mješovitim piješčano-glinenom terenu, farme su manje, i bave se peradarstvom i svinjogojstvom.[1] Uz šumarstvo važni su i kamenolomi; portlandski kamen i Purbeck mramor. Dorset ima jedan od rijetkih preostalih rudnika kaolinske gline, važne za keramičarsku industriju.[1]

Kod sela Kimmeridge na obali ima nešto nafte i zemnog plina.[1]

Turizam ima sve veću ulogu u ekonomiji Dorseta, naročito u većim obalnim centrima; Bournemouth, Poole i Weymouth. Bournemouth je poznat kao ladanjsko mjesto, još od 1879., a okrug Weymouth i Portland privlači sve veći broj turista. Jurska obala (obalni pojas od Dorseta do Istočnog Devona), je zbog impresivnih klifova - 2001. uvrštena na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[1][2] UNESCO-ve svjetske baštine 2001. godine.

Bournemouth i Poole imaju i nešto industrije; cigla, keramikaa, elektronika, metalurgija, farmaceutika, kemikalije.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Dorset (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 17. 09. 2016. 
  2. Dorset and East Devon Coast (engleski). UNESCO. Pristupljeno 17. 09. 2016. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]