Američki Djevičanski otoci – razlika između verzija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 9: | Red 9: | ||
|državno_geslo = United in Pride and Hope <br /> ''Ujedinjeni u ponosu i nadi'' |
|državno_geslo = United in Pride and Hope <br /> ''Ujedinjeni u ponosu i nadi'' |
||
|državna_himna = ''[[Virgin Islands March]]'' |
|državna_himna = ''[[Virgin Islands March]]'' |
||
|glavni_grad = [[ |
|glavni_grad = [[Charlotte Amalie]] |
||
|latd=18 |latm=21 |latNS=N |longd=64 |longm=56 |longEW=W |
|latd=18 |latm=21 |latNS=N |longd=64 |longm=56 |longEW=W |
||
|najveći_grad = glavni_grad |
|najveći_grad = glavni_grad |
||
|službeni_jezici = [[Engleski jezici|Englezi]] |
|službeni_jezici = [[Engleski jezici|Englezi]] |
||
|etničke_grupe = 74% [[Afro-karipski narodi|Afrokaribljani]], 13% [[bijelci]], 5% [[Portorikanci]], 8% ostali |
|etničke_grupe = 74% [[Afro-karipski narodi|Afrokaribljani]], 13% [[bijela (kavkaska) rasa|bijelci]], 5% [[Portorikanci]], 8% ostali |
||
|demonym = U.S. Virgin Islander |
|demonym = U.S. Virgin Islander |
||
|tipo_vlasti = [[Neinkorporirana teritorija#Neinkorporirane organizirane teritorije|Neinkorporirana organizirana teritorija]] |
|tipo_vlasti = [[Neinkorporirana teritorija#Neinkorporirane organizirane teritorije|Neinkorporirana organizirana teritorija]] |
||
|vođa_titula1 = [[Državni poglavar]] |
|vođa_titula1 = [[Šef države|Državni poglavar]] |
||
|vođa_ime1 = [[Barack Obama]] ([[Demokratska stranka SAD|Dem.]]) |
|vođa_ime1 = [[Barack Obama]] ([[Demokratska stranka SAD|Dem.]]) |
||
|vođa_titula2 = [[Popis guvernera Američkih Djevičanskih otoka|Guverner]] |
|vođa_titula2 = [[Popis guvernera Američkih Djevičanskih otoka|Guverner]] |
||
Red 40: | Red 40: | ||
|GDP_PPP_per_capita = |
|GDP_PPP_per_capita = |
||
|GDP_PPP_per_capita_rang = |
|GDP_PPP_per_capita_rang = |
||
|suvrenitet_tip = [[ |
|suvrenitet_tip = [[Sjedinjene Američke Države|Američka]] teritorija |
||
|uspostava_događaj1 = [[Transfer Day|Transfer od danske na američku vlast]] |
|uspostava_događaj1 = [[Transfer Day|Transfer od danske na američku vlast]] |
||
|uspostava_događaj2 = [[Organic Act|Revidirani organski zakon]] |
|uspostava_događaj2 = [[Organic Act|Revidirani organski zakon]] |
||
Red 63: | Red 63: | ||
[[Datoteka:Virgin_islands_sm02.png|thumb|desno|300px|Karta Američkih Djevičanskih otoka]] |
[[Datoteka:Virgin_islands_sm02.png|thumb|desno|300px|Karta Američkih Djevičanskih otoka]] |
||
'''Djevičanski otoci Sjedinjenih Država''' ([[Engleski jezik|engleski]] ''United States Virgin Islands'') je naziv za grupu otoka u [[Karibi]]ma koje predstavljaju vanjski teritoriju [[ |
'''Djevičanski otoci Sjedinjenih Država''' ([[Engleski jezik|engleski]] ''United States Virgin Islands'') je naziv za grupu otoka u [[Karibi]]ma koje predstavljaju vanjski teritoriju [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]]. Ti otoci su geografski dio [[Djevičanski otoci|Djevičanskih otoka]]. Čine ih četiri glavna otoka - [[St. Thomas]], [[St. John]], [[St. Croix]] i [[Water Island]] te mnogi manji otoci. Predstavljaju jedinu američku teritoriju gdje promet teče lijevom stranom . |
||
U [[Danska|Danskoj]] se nazivaju Bivši Danski Zapadnoindijski otoci(''De tidligere Dansk Vestindiske Øer''). |
U [[Danska|Danskoj]] se nazivaju Bivši Danski Zapadnoindijski otoci(''De tidligere Dansk Vestindiske Øer''). |
||
Otoke su ispočetka naseljavali [[Ciboney]]i, [[ |
Otoke su ispočetka naseljavali [[Ciboney]]i, [[Karibi (narod)|Caribi]], [[Arawak|Arawaci]] i druga indijanska plemena. Godine [[1493]]. otkrio ih je Kristofor Kolumbo i nazvao po sv. Ursuli. Nakon toga su na njima vlast ustanovile razne evropske države - [[Španija]], [[Engleska]], [[Holandija]], [[Suvereni Vojni Red Malte|Malteški vitezovi]], [[Francuska]], i konačno Danska, koja je ustanovila vlast nad svim otocima godine [[1733]]. Temelj ekonomije je bilo uzgajanje [[šećerna trska|šećerne trske]] i korištenje robovske snage sve dok ropstvo [[3. 7.|3.7.]] [[1848]]. nije ukinuto ukazom lokalnog guvernera. |
||
Za vrijeme [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] su se SAD bojale da bi [[Njemačka]] mogla okupirati Dansku i otoke koristiti kao bazu za svoje podmornice. Zato je Danskoj ponuđeno da otoke proda za 25 miliona US$. Danska vlada je to shvatila kao ultimatum i popustila te prenijela suverenitet [[17. |
Za vrijeme [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] su se SAD bojale da bi [[Nemačka|Njemačka]] mogla okupirati Dansku i otoke koristiti kao bazu za svoje podmornice. Zato je Danskoj ponuđeno da otoke proda za 25 miliona US$. Danska vlada je to shvatila kao ultimatum i popustila te prenijela suverenitet [[17. 1.|17. januara]] [[1917]]. Svim stanovnicima je godine 1927. dano američko državljanstvo. |
||
Danas je glavna ekonomska djelatnost turizam. |
Danas je glavna ekonomska djelatnost turizam. |
||
Red 83: | Red 83: | ||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
||
Danas na otocima živi oko 125.000 stanovnika. 42% stanovništva su [[baptisti]], 34% [[katolici]] i 17 % pripadaju [[anglikanska |
Danas na otocima živi oko 125.000 stanovnika. 42% stanovništva su [[baptisti]], 34% [[katoličanstvo|katolici]] i 17 % pripadaju [[anglikanska zajednica|anglikanskoj crkvi]]. Uz engleski koji je službeni jezik, na otocima se govore još [[španski jezik|španjolski]] i [[kreolski]]. |
||
=== Etničke grupe === |
=== Etničke grupe === |
Verzija na datum 10 juni 2013 u 01:28
Djevičanski otoci Sjedinjenih Država United States Virgin Islands |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Geslo: United in Pride and Hope Ujedinjeni u ponosu i nadi |
||||||
Državna himna: "Virgin Islands March" | ||||||
Glavni grad i najveći grad | Charlotte Amalie | |||||
Službeni jezici | Englezi | |||||
Etničke grupe | 74% Afrokaribljani, 13% bijelci, 5% Portorikanci, 8% ostali | |||||
Vlada | ||||||
- | Državni poglavar | Barack Obama (Dem.) | ||||
- | Guverner | John de Jongh (Dem.) | ||||
- | Viceguverner | Gregory R. Francis (Dem.) | ||||
Uspostava | ||||||
- | Transfer od danske na američku vlast | 31. mart 1917. | ||||
- | Revidirani organski zakon | 22. jul 1954. | ||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 346,36 km2 (202..) | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Procjena za jul 2007. | 108.448 (191..) | ||||
- | Popis iz 2000 | 108.612 | ||||
- | Gustoća | 354/km2 (34..) | ||||
BDP (PPP) | procjena za | |||||
- | Ukupno | - | ||||
Valuta | Američki dolar (USD) | |||||
Vremenska zona | AST (UTC-4) | |||||
- | Ljeti (DST) | nema (UTC-4) | ||||
Pozivni broj | +1 (spec. +1-340) | |||||
Web domena | .vi i .us |
Djevičanski otoci Sjedinjenih Država (engleski United States Virgin Islands) je naziv za grupu otoka u Karibima koje predstavljaju vanjski teritoriju Sjedinjenih Država. Ti otoci su geografski dio Djevičanskih otoka. Čine ih četiri glavna otoka - St. Thomas, St. John, St. Croix i Water Island te mnogi manji otoci. Predstavljaju jedinu američku teritoriju gdje promet teče lijevom stranom .
U Danskoj se nazivaju Bivši Danski Zapadnoindijski otoci(De tidligere Dansk Vestindiske Øer).
Otoke su ispočetka naseljavali Ciboneyi, Caribi, Arawaci i druga indijanska plemena. Godine 1493. otkrio ih je Kristofor Kolumbo i nazvao po sv. Ursuli. Nakon toga su na njima vlast ustanovile razne evropske države - Španija, Engleska, Holandija, Malteški vitezovi, Francuska, i konačno Danska, koja je ustanovila vlast nad svim otocima godine 1733. Temelj ekonomije je bilo uzgajanje šećerne trske i korištenje robovske snage sve dok ropstvo 3.7. 1848. nije ukinuto ukazom lokalnog guvernera.
Za vrijeme prvog svjetskog rata su se SAD bojale da bi Njemačka mogla okupirati Dansku i otoke koristiti kao bazu za svoje podmornice. Zato je Danskoj ponuđeno da otoke proda za 25 miliona US$. Danska vlada je to shvatila kao ultimatum i popustila te prenijela suverenitet 17. januara 1917. Svim stanovnicima je godine 1927. dano američko državljanstvo.
Danas je glavna ekonomska djelatnost turizam.
Otok od godine 1970. uživa lokalnu samoupravu, bira vlastitog guvernera te šalje jednog delegata u Kongres SAD, koji, pak nema pravo glasa, ali sudjeluje u radu kongresnih odbora. Slično kao i Portoriku, stanovništvo je podijeljeno oko toga želi li potpunu nezavisnost, status američke savezne države ili status quo.
Geografija i klima
Američke Djevičanske otoke čine četiri veća otoka, Saint Croix, Saint John, Saint Thomas i Water Island te mnogi manji otoci. Krajolik je većim dijelom kamenit i brežuljkast do brdovit s vrlo malo ravnica. Najviša točka ima 474 m.
Otoci imaju suptropsku klimu ublaženu istočnim vjetrom s niskim postotkom vlage u zraku i neznatnim razlikama u temperaturi tijekom godine. Kišno razdoblje je od svibnja do studenog. Otoci leže uz prolaz Anegada kojim prolaze brodovi na putu prema Panamskom kanalu.
Zadnjih godina su otoci bili izloženi brojnim tropskim olujama. S druge strane, česte su vrlo izražene suše ali i poplave, a povremeno se događaju i potresi. Na otocima nema izvora pitke vode.
Stanovništvo
Danas na otocima živi oko 125.000 stanovnika. 42% stanovništva su baptisti, 34% katolici i 17 % pripadaju anglikanskoj crkvi. Uz engleski koji je službeni jezik, na otocima se govore još španjolski i kreolski.
Etničke grupe
Ekonomija
Težište otoka leži na turizmu koji u ukupnom društvenom proizvodu sudjeluje s više od 70% i zapošljava oko 70% zaposlenih. Svake godine otoke posjećuje prosječno oko 2 milijuna turista.
Industrija se sastoji od rafinerija nafte i proizvodnje tekstila, elektronike, farmaceutskih proizvoda i sklapanja satova.
Poljoprivreda je zanemariva. Većina prehrambenih proizvoda se mora uvoziti.
Međunarodna trgovina kao i financijski sektor su mali dio gospodarstva, ali imaju vrlo brzi rast, pa se očekuje da će njihov udio u gospodarstvu otoka uskoro značajno porasti.
Jedna od najvećih rafinerija na svijetu nalazi se na Saint Croixu.
Promet
Cestovna mreža otoka duga je ukupno 856 km. Ovi otoci su jedini posjed SAD-a gdje se promet odvija lijevom stranom. Saint Thomas ima jednu od najboljih prirodnih luka Kariba. Osim toga, jako dobre su i luke u Christianstedu, Cruz Bayu i Port Alucroixu.