1868 – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: hsb:1868 |
m r2.7.2) (robot Dodaje: min:1868 |
||
Red 157: | Red 157: | ||
[[mhr:1868]] |
[[mhr:1868]] |
||
[[mi:1868]] |
[[mi:1868]] |
||
[[min:1868]] |
|||
[[mk:1868]] |
[[mk:1868]] |
||
[[mr:इ.स. १८६८]] |
[[mr:इ.स. १८६८]] |
Verzija na datum 15 februar 2013 u 22:45
< |
18. vijek |
19. vijek
| 20. vijek
| >
< |
1830-e |
1840-e |
1850-e |
1860-e
| 1870-e
| 1880-e
| 1890-e
| >
<< |
< |
1864. |
1865. |
1866. |
1867. |
1868.
| 1869.
| 1870.
| 1871.
| 1872.
| >
| >>
Događaji
- 3.1. - u Japanu ukinuta institucija šoguna.
- 30.1. - U hrvatsku regnikolarnu deputaciju izabrani isključivo unionisti ("mađaroni").
- januar - Ugovor o prijateljstvu Kneževinâ Srbije i Rumunije.
- februar - Posle zapadnih konzula, i Rusija poručuje Srbiji da popusti u ratnoj spremi, zbog evropske situacije.
- 3.2. - Osnovana Tehničarska družina Srbije, danas Savez inženjera i tehničara Srbije.
- 12.3. - U Srbiji zvanično uvedena Вукова ћирилица.
- 20.4. - (8.4. po j.k.) - Novi austrougarski poslanik u Srbiji, Benjamin Kalaj, primljen u audijenciju kod Kneza.
- 27.4. - Hrvatski kraljevinski odbor otišao u Peštu, gdje će tri mjeseca raspravljati sa odgovarajućim ugarskim odborom.
- 18.5. - Islam postao zakonom priznata veroispovest u Kneževini Srbiji, s punim pravom i slobodom veroispovedanja.
- 10.6. (29.5. po j.k.) - Ubijen vladar Srbije, Knez Mihailo; poginula i njegova sestra od strica Anka Konstantinović. Privremeni namesnici (Jovan Marinović, predsed. Državnog saveta, Rajko Lešjanin, ministar pravde i Đorđe Petrović, predsed. Kasacije) najavljuju skupštinu koja će doneti "zaključenje o novom vladaocu".
- 11.6. (30.5. po j.k.) - Ministar vojni Milivoje Blaznavac naredio vojsci da podrži maloletnog Milana Obrenovića (faktički vojni udar).
- 23.6. (11.6. po j.k.) - Milan Obrenović stigao u Beograd.
- 1.7. - U Vrnjačkoj Banji osnovana prva turistička organizacija u Srbiji.
- jun-jul - Četrnaest atentatora na kneza Mihaila i njihovih pomagača osuđeno na smrt (među kojima glavni Pavle Radovanović), knez Aleksandar Karađorđević u odsustvu osuđen na 20 godina; vojni sud osudio na smrt oficire Mrcajlovića i Nenadovića.
- 2.7. (20.6. po j.k.) - Velika narodna skupština u beogradskom Topčideru - u prisustvu vojske, za novog vladara proglašen maloletni Milan M. Obrenović IV. a za namesnike Milivoje Petrović Blaznavac, Jovan Ristić i Jovan Gavrilović. Skupština izjavljuje da se bivši knez Aleksandar Karađorđević i "njegovo pleme" predaju "večnom prokletstvu" i da "ne može niti on, niti ko drugi od njegova plemena nikada za večna vremena na srpsku vladu doći" zbog njegove navodne umešanosti u Mihajlovo ubistvo[1] (v. 1903).
- 18.7. - Knez Milan Obrenović postavio kamen temeljac Narodnog pozorišta u Beogradu (otvoreno u oktobru 1869).
- srpanj - Uglavljena Hrvatsko-ugarska nagodba - autonomija Kraljevine Hrvatske i Slavonije u okviru Ugarske.
- 28.8. - Luj Paster otkrio bakterije.
- + U Subotici osnovana gradska muzička škola, prva takva na današnjoj teritoriji Srbije (ili 16.10.?).
- 8.11. - Sklopljena Hrvatsko-ugarska nagodba.
- 10.11. - Kuba je proglasila neovisnost,
- 22.11. - Prva predstava Narodnog pozorišta u Beogradu, u zgradi na Varoš-kapiji (pri Savi).
- 14.12. (2.12. po j.k.) - Srbija zaključila poštanski ugovor sa Austrougarskom (nezavisno od Porte).
- 18 - 31.12. (6-19.12. po j.k.) - Nikoljski odbor - činovnici i inteligencija se izjašnjavaju o promenama ustava Srbije.
Datum nepoznat
- Osnovano je Ivanovo (Srbija)
Rođenja
- 22. ožujka - Robert Andrews Millikan, američki fizičar († 1953.)
- 24. ožujka - Stjepan Miletić, kazališni intendant, redatelj i kritičar († 1908.)
- 28. ožujka - Maksim Gorki, ruski književnik († 1936.)
- 14. travnja - Peter Behrens, njemački arhitekt († 1940.)
- 16.4. - Pavle Popović, srpski književni istoričar i kritičar († 1939)
- 24.4. - Mihailo Petrović Alas, matematičar, profesor Beogradskog univerziteta i akademik Srpske kraljevske akademije († 1943)
- 14.5. - Magnus Hirschfeld, nemački lekar i seksolog
- 18.5. - Nikolaj II Romanov, ruski car (†1918).
- 21.5. - Abdul Medžid II., osmanlijski kalif († 1944.)
- 27.5. - Aleksa Šantić, bosanskohercegovački pjesnik († 1924.)
- 6.6. - Robert Falkon Skot, engleski istraživač († 1912.)
- 8.6. - Frank Lloyd Wright, američki arhitekt
- 11.6. - Antun Radić, hrvatski političar († 1919.)
- 14.6. - Karl Landsteiner, austrijski liječnik, nobelovac († 1943.)
- 12.7. - Stefan George, njemački književnik († 1933.)
- 28.10. - James Connolly, američki student i atletičar, prvi je olimpijski pobjednik Igara modernog doba
- 9.12. - Fritz Haber, njemački kemičar i nobelovac († 1934.)
- 24.12. - Emanuel Lasker, njemački šahista i matematičar
Smrti
- 29.2. - Ludvig August od Vitelsbaha, bavarski kralj. (*1786.)
- 1.6. - James Buchanan, američki političar i predsjednik
- 17.8. - Ivo Vizin, bokeljski pomorac koji je oplovio Zemlju (* 1806)
- 13.11. - Gioacchino Rossini, talijanski skladatelj (*1792.)
- 20.11. - Uzun Mirko Apostolović, srpski ustanik i vojvoda. (*1782.)
Reference