Maksim Gorki

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostala značenja v. Maksim Gorki (razvrstavanje).
Aleksej Maksimovič Peškov

Portret Gorkog s autogramom
Osnovni podaci
Rođenje 28.3. 1868.
Rusija Njižni Novgorod, Rusko Carstvo
Smrt 18.6. 1936.
Sovjetski Savez Moskva, SSSR
Pseudonim Maksim Gorki
Zanimanje pisac
Djelo
Književni pokret socijalistički realizam

Алексеј Максимович Пешков (rus. Алексей Максимович Пешков; 28. mart, 16. mart po Julijanskom kalendaru, 1868 - 14. jun 1936), poznatiji kao Maksim Gorki ({{jez-ru|Максим Горький}, je bio sovjetski pisac, osnivač književnog metoda socijalističkog realizma i politički aktivista.

Rođen je u Nižnjem Novgorodu a umro je u Moskvi. Od 1906. do 1913. i od 1921. do 1929. je živeo u inostranstvu; nakon povratka u Sovjetski Savez, prihvatio je kulturnu politiku toga vremena, mada mu nije bilo dozvoljeno da napušta zemlju.

U 19. godini pokušao je samoubistvo. Agitirao je protiv carizma, tražio društvo revolucionara narodnjaka i branio interese siromašnih. Godine 1905. piše proglase protiv vojske, policije, cara i biva zatvoren, a oslobođen je na protest intlektualaca mnogih zemalja. Godine 1906. ilegalno napušta zemlju i ostaje u emigraciji do 1913., gdje se bori za obustavljanje svake pomoći carskoj Rusiji. U svojim prvim pripovetkama opisuje egzistenciju ljudi sa dna društvene lestvice. U nizu članaka prikazuje svoje neprijateljstvo prema fašizmu i malograđanskoj sebičnosti. Smisao umetnosti tražio je u istini, stvaralačkom radu i afirmaciji čovečnih odnosa među ljudima.

Dela[uredi - уреди]

Novele i pripovetke[uredi - уреди]

  • "Makar Čudra" - 1892
  • "Dve skitnice" - 1894
  • "Starica Izergilj", "Čelkaš" - 1895
  • "Konovalov" - 1897
  • "Prolećni zvuci" - 1901
  • "Po Rusiji" - 1912-1916
  • "Život u plavom" - 1925

Lirske pesme u prozi[uredi - уреди]

  • "Pesma o sokolu" - 1899
  • "Vesnik Bure" - 1901

Romani[uredi - уреди]

  • "Foma Gordejev" - 1888
  • "Troje" - 1900
  • "Mati" - 1907
  • "Ispovest" - 1908
  • "Gradić Okurov" - 1909
  • "Život Matveja Kožemjakina" - 1910
  • "Život Artamonovih" - 1925
  • "Život Klima Samgina" 1926-1936

Drame[uredi - уреди]

  • "Malograđani", "Na dnu" - 1902
  • "Letnjikovac" - 1904
  • "Deca sunca" - 1905
  • "Neprijatelji" - 1906
  • "Vasa Železnova" - 1910-1936
  • "Jegor Buličov" - 1936

Memoari[uredi - уреди]

  • "Detinjstvo" - 1913-1914
  • "Među ljudima" - 1916
  • "Moji univerziteti" - 1923
  • "Beleške iz mog dnevnika" - 1923-1924