Sile Osovine

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Osovinske sile)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Savezničke države u drugom svjetskom ratu označene zeleno, a države Sila Osovine plavo

Sile Osovine ili Osovina, neformalni je naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u drugom svjetskom ratu.

Istorija[uredi | uredi kod]

Osnov saveza su činile Njemačka, Italija i Japan, a svoju osnovu je imao u ugovoru o prijateljstvu koji je nacistička Njemačka na čelu s Adolfom Hitlerom sklopila s fašističkom Italijom 25.10. 1936. Italijanski premijer Benito Mussolini je bio prvi koji je za taj savez iskoristio izraz Osovina.

Razlog za sklapanje tog sporazuma bilo je nezadovoljstvo Velike Britanije i Francuske italijanskim napadom i aneksijom Etiopije, odnosno nastojanje sankcijama pogođene Italije da kompenzira gubitak svojih saveznika iz prvog svjetskog rata, odnosno na raspolaganje dobije njemačke strateške resurse kao što su ugljen i čelik. Sporazum je djelomično imao i ideološku podlogu, odnosno nastojanje da se po Evropi širi fašizam, za što je prva prilika bila njemačka i italijanska suradnja prilikom pomaganja Francu u španskom građanskom ratu.

Japan, koji je godinu dana kasnije pokrenuo rat protiv Kine, te se našao suočen s negodovanjem zapadnih država, a pogotovo SAD, našao je zajednički interes sa Njemačkom i Italijom te je 1937. s njima sklopio tzv. Antikominterna pakt, čija je navodna svrha bila suprotstavljanje širenju komunizma i prijetnje Sovjetskog saveza.

Usprkos toga što je Italija savez s Njemačkom u proljeće 1939. godine učvrstila tzv. Željeznim paktom, Njemačka je u rat, koji je otpočeo napadom na Poljsku ušla sama, odnosno jedino uz podršku Slovačke koja je pod njenim pokroviteljstvom iste godine, nakon komadanja Čehoslovačke, bila dobila nezavisnost.

Italija se Njemačkoj pridružila tek u junu 1940. godine za vrijeme pada Francuske. Nekoliko mjeseci kasnije, Antikominterna pakt je obnovljen kao tzv. Trojni pakt 27.9. 1940.

Trojnom paktu su krajem 1940. i 1941. pristupili Mađarska, Rumunjska, Bugarska, a kraće vrijeme i Kraljevina Jugoslavija. Nakon puča uperenog protiv Pakta, sile Osovine su napale Jugoslaviju, te raskomadale i anektirale njenu teritoriju.

Silama Osovine - članicama Trojnog pakta se 1941. pridružila novostvorena Nezavisna država Hrvatska, a prilikom Operacije Barbarossa i Finska. Već ranije je kao neformalni saveznik sila Osovine djelovala i vichyjska Francuska, te Tajland, koji je služio kao japanska baza u Jugoistočnoj Aziji.

Iako je Trojni pakt predstavljao daleko čvršći savez između sila Osovina, zbog niza okolnosti njegove članice nisu imale volje niti sredstava koordinirati svoje aktivnosti. Tako Japan nije objavio rat Sovjetskom Savezu, iako je objavio rat zapadnim silama, kojem su njegovi saveznici Njemačka i Italija bili objavili rat.

Japan je svojim osvajanjima u Aziji - pored svojih prvih marionetskih država kao što su Mandžukuo, Kina pod upravom Reformirane vlade Republike Kine ili Unutrašnja Mongolija - stvarao nove marionetske države na osvojenim teritorijama, kao što su Ba Mawova Burma, Druga Filipinska republika te Indija pod upravom Privremene vlade Slobodne Indije, itd.

Nijemci su, pak, u okviru Sila Osovine imali marionetsku državu Srbiju kojom je upravljao režim Milana Nedića odnosno Vlada nacionalnog spasa, te režim Vidkuna Quislinga u Norveškoj. Italija je formalno držala Albaniju kao zavisnu državu u okviru Sila Osovine.

Sile Osovine su dobile težak udarac kada je 1943. Italija kapitulirala, a kasnije prešla na stranu Saveznika. U dijelu Italije pod njemačkom okupacijom je fomirana pro-osovinska Socijalna republika Italija.

Godinu dana kasnije je iskrcavanjem Saveznika u Francusku prestao postojati vichyjski režim, a prodorom Crvene armije s istoka su Finska, Rumunjska i Bugarska prisiljene napustiti Sile Osovine i prijeći saveznicima. Albanski partizani su oslobodili Albaniju, a Titovi partizani i Crvena armija su likvidirali Nedićev režim u Srbiji, koja je tada postala dio reformirane Jugoslavije.

U proljeće 1945. su kapitulacijom Njemačke prestale postojati Sile Osovine u Evropi, a nekoliko mjeseci kasnije kapitulacijom Japana i Sile Osovine u Aziji.

O tome je li SSSR zbog suradnje s Njemačkom od 1939. do 1941. bio član Sila Osovine ili ne se i danas vode sporovi, slično kao i po pitanju članstva okupirane Danske od 1940. do 1945. te Francove Španije koja se formalno nije pridružila ratu.

Glavne sile Osovine[uredi | uredi kod]

Manje sile Osovine[uredi | uredi kod]

Države zvanično u aktivnoj koaliciji sa silama Osovine[uredi | uredi kod]

Pod direktnom internom kontrolom Osovine (marionetske države i protektorati)[uredi | uredi kod]

Nemačke marionetske države i protektorati u sastavu Nemačkog rajha[uredi | uredi kod]

Nemačke marionetske države i protektorati van Nemačkog rajha[uredi | uredi kod]

U zapadnoj Evropi[uredi | uredi kod]

U istočnoj Evropi[uredi | uredi kod]

Na Balkanu[uredi | uredi kod]

Italijanske marionetske države i protektorati[uredi | uredi kod]

Nemačko-italijanske marionetske države i protektorati[uredi | uredi kod]

Japanske marionetske države i protektorati[uredi | uredi kod]

Neutralne države u dobrim odnosima sa silama Osovine[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]