Martin Heidegger – razlika između verzija
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
[[File:Heidegger 4 (1960) cropped.jpg|250px|thumb|Martin Heidegger 1960. godine]] |
[[File:Heidegger 4 (1960) cropped.jpg|250px|thumb|Martin Heidegger 1960. godine]] |
||
'''Martin Heidegger''' (Messkirch, [[26. 9.|26. septembar]] [[1889]]. - Messkirch, [[26. 5.|26. maja]] [[1976]].), je jedan od najutjecajnijih njemačkih filozofa 20. vijeka. |
'''Martin Heidegger''' (Messkirch, [[26. 9.|26. septembar]] [[1889]]. - Messkirch, [[26. 5.|26. maja]] [[1976]].), je jedan od najutjecajnijih njemačkih filozofa 20. vijeka. |
||
== Biografija == |
== Biografija == |
||
Rođen je 26. septembra [[1889]] u Messkirchu u Njemačkoj. Studira prvo [[teologija|teologiju]], a zatim [[filozofija|filozofiju]] u [[Freiburg]]u. Poslije [[habilitacija|habilitacije]] 1915. godine radi kao asistent [[Edmund Husserl|Husserla]]. U to vrjeme se približava i [[fenomenologija|fenomenologiji]] Husserla koja tada otvara novu perspektivu za filozofiju kao nauku. Od 1923. do 1927. Heidegger radi kao vanredni profesor filozofije u [[Marburg]]u. 1927. godine publicira svoje prvo veliko djelo, "Bitak i vrijeme" (''Sein und Zeit''), koje ima veliki utjecaj. Iste godine ga pozivaju u službu redovnog profesora u Freiburgu, kao sljedbenika Husserla. |
Rođen je 26. septembra [[1889]] u Messkirchu u Njemačkoj. Studira prvo [[teologija|teologiju]], a zatim [[filozofija|filozofiju]] u [[Freiburg]]u. Poslije [[habilitacija|habilitacije]] 1915. godine radi kao asistent [[Edmund Husserl|Husserla]]. U to vrjeme se približava i [[fenomenologija|fenomenologiji]] Husserla koja tada otvara novu perspektivu za filozofiju kao nauku. Od 1923. do 1927. Heidegger radi kao vanredni profesor filozofije u [[Marburg]]u. 1927. godine publicira svoje prvo veliko djelo, "Bitak i vrijeme" (''Sein und Zeit''), koje ima veliki utjecaj. Iste godine ga pozivaju u službu redovnog profesora u Freiburgu, kao sljedbenika Husserla. |
||
1933. Heidegger postaje član [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-a i iste godine [[rektor]] univerziteta. U svojoj funkciji kao rektor suprotstavlja se uspješno [[nacionalsocijalizam|nacističkom]] pokušaju spaljivanja nepoželjnjih knjiga |
1933. Heidegger postaje član [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|NSDAP]]-a i iste godine [[rektor]] univerziteta. U svojoj funkciji kao rektor suprotstavlja se uspješno [[nacionalsocijalizam|nacističkom]] pokušaju spaljivanja nepoželjnjih knjiga |
||
univerziteta, ali poslije kratkog vremena ipak odustaje od tog položaja i posvećuje se isključivo funkciji profesora. Heidegger se u to vrjeme identificira sa [[ideologija|ideologijom]] nacizma i govori o "unutrašnjoj istini i veličini ovog pokreta". Sama činjenica da se nikada nije distancirao ili osudio nacizam do danas je tema diskusije o tome da li se kod Heideggerovog [[angažman]]a radilo o ličnoj greški ili i njegova filozofija vodi u nacizam. |
univerziteta, ali poslije kratkog vremena ipak odustaje od tog položaja i posvećuje se isključivo funkciji profesora. Heidegger se u to vrjeme identificira sa [[ideologija|ideologijom]] nacizma i govori o "unutrašnjoj istini i veličini ovog pokreta". Sama činjenica da se nikada nije distancirao ili osudio nacizam do danas je tema diskusije o tome da li se kod Heideggerovog [[angažman]]a radilo o ličnoj greški ili i njegova filozofija vodi u nacizam. |
||
Poslije [[Drugog svjetski rat|rata]] Heideggeru se zabranjuje dalji rad od strane francuske administracije. Poslije [[emeritacija|emeritacije]] 1951 Heidegger i dalje radi, objavljuje tekstove i daje intervijue sve do smrti 28. Maja 1976. |
Poslije [[Drugog svjetski rat|rata]] Heideggeru se zabranjuje dalji rad od strane francuske administracije. Poslije [[emeritacija|emeritacije]] 1951 Heidegger i dalje radi, objavljuje tekstove i daje intervijue sve do smrti 28. Maja 1976. |
||
== Fundamentalna [[Ontologija]] == |
== Fundamentalna [[Ontologija]] == |
||
=== Pitanje bića === |
=== Pitanje bića === |
||
Heideggerovo glavno pitanje se vrti oko onoga što bi se u naš jezik moglo prevesti kao Biće. Ne kao "ovo" ili "ono" biće nego kao abstraktna [[nominalizacija]] glagola biti, koja služi da bi se govorilo o onome što je svemu što jeste zajedničko, to jeste, što ga ćini takvim. Već ovdje, kod mnogih kritičara, dolazi do nerazumijevanja važnosti ralike između bića (''Seiendes''), i onoga što ga čini takvim, njegovog smisla, bitka (''Sein''). A sam bitak bića nije neko drugo biće. Heidegger je kasnije, da bi sprjećio nesporazume, pokušavao još više da naglasi tu razliku, time što je Sein pisao sa y (''Seyn''). Ovaj fundirajući odnos, u kojem jedno uslovljava drugo i time nemože biti isto što i drugo, se naziva "ontološka razlika", za razliku od "ontičke razlike", tj. odnosa između bića. |
Heideggerovo glavno pitanje se vrti oko onoga što bi se u naš jezik moglo prevesti kao Biće. Ne kao "ovo" ili "ono" biće nego kao abstraktna [[nominalizacija]] glagola biti, koja služi da bi se govorilo o onome što je svemu što jeste zajedničko, to jeste, što ga ćini takvim. Već ovdje, kod mnogih kritičara, dolazi do nerazumijevanja važnosti ralike između bića (''Seiendes''), i onoga što ga čini takvim, njegovog smisla, bitka (''Sein''). A sam bitak bića nije neko drugo biće. Heidegger je kasnije, da bi sprjećio nesporazume, pokušavao još više da naglasi tu razliku, time što je Sein pisao sa y (''Seyn''). Ovaj fundirajući odnos, u kojem jedno uslovljava drugo i time nemože biti isto što i drugo, se naziva "ontološka razlika", za razliku od "ontičke razlike", tj. odnosa između bića. |
||
=== Da-sein i smisao bića === |
=== Da-sein i smisao bića === |
||
''Da-sein'' je Heideggerov pojam za čovjeka i jedan od centralnih pojmova u njegovom djelu. U naš jezik se može prevesti sa terminom "bivstvovanje" ili "biti-tu". To je "ono što sam ja oduvijek", znači način tipično ljudskog bivstvovanja. Samo čovjek ima odnos prema bivstvujućem (''Seiendes'') i samo čovjek može postaviti pitanje bića. "Biti-tu" podrazumijeva imati određeno preontološko razumjevanje bića. Tako Heidegger i prekida sa tradicionalnom filozofijom za koju je polazna tačka bila uvijek [[kategorija]] čovjeka, a ne njegov odnos prema biću. Upravo zbog tog odnosa je "biti-tu" ono bivstvujuće koje je i predestinirano za analizu, putem koje Heidegger u svom djelu ''[[Biće i vrijeme]]'' ([[1927|1927.]] želi doći i do smisla bića. Taj projekat međutim ostaje nedovršen. ''Biće i vrijeme'' sadrži samo analizu Daseina i time ostaje fragment. Ipak i u toj analizi Heidegger razvija pojam "brige" (''Sorge'') kao smisao Daseina. Vrijeme se ispostavlja horizontom razumijevanja bitka i time je bitak sam vremenit. ''Bitak i vrijeme'' je vjerovatno najutjecajnije djelo 20. vijeka. |
''Da-sein'' je Heideggerov pojam za čovjeka i jedan od centralnih pojmova u njegovom djelu. U naš jezik se može prevesti sa terminom "bivstvovanje" ili "biti-tu". To je "ono što sam ja oduvijek", znači način tipično ljudskog bivstvovanja. Samo čovjek ima odnos prema bivstvujućem (''Seiendes'') i samo čovjek može postaviti pitanje bića. "Biti-tu" podrazumijeva imati određeno preontološko razumjevanje bića. Tako Heidegger i prekida sa tradicionalnom filozofijom za koju je polazna tačka bila uvijek [[kategorija]] čovjeka, a ne njegov odnos prema biću. Upravo zbog tog odnosa je "biti-tu" ono bivstvujuće koje je i predestinirano za analizu, putem koje Heidegger u svom djelu ''[[Biće i vrijeme]]'' ([[1927|1927.]] želi doći i do smisla bića. Taj projekat međutim ostaje nedovršen. ''Biće i vrijeme'' sadrži samo analizu Daseina i time ostaje fragment. Ipak i u toj analizi Heidegger razvija pojam "brige" (''Sorge'') kao smisao Daseina. Vrijeme se ispostavlja horizontom razumijevanja bitka i time je bitak sam vremenit. ''Bitak i vrijeme'' je vjerovatno najutjecajnije djelo 20. vijeka. |
||
=== Aleteia === |
=== Aleteia === |
||
Red 21: | Red 21: | ||
=== Djelo === |
=== Djelo === |
||
Interpretacija [[ |
Interpretacija [[Umjetnost|umjetničkog]] djela se kod Heideggera koncentriše na pojam djela, u kojem se "događa istina", to jeste, "sebe u djelo postavljanje istine bitka". Drugim riječima, kroz umjetnost se istina događa i otvara rasvjetu ("Lichtung") bitka. Ljepota je način na koji se istina prikazuje. |
||
== Kritika modernizma == |
== Kritika modernizma == |
||
Red 27: | Red 27: | ||
== Utjecaj == |
== Utjecaj == |
||
Heidegger je iza sebe ostavio nezanemariv utjecaj na filozofiju. Ne samo direktno na [[egzistencijalizam]] i [[hermenetika|hermenetiku]], nego i na širokim poljima teorije [[umetnost|umjetnosti]], [[historija|istorije]], [[antropologija|antropologije]], [[teologija|teologije]] i [[metafizika|metafizike]]. |
Heidegger je iza sebe ostavio nezanemariv utjecaj na filozofiju. Ne samo direktno na [[egzistencijalizam]] i [[hermenetika|hermenetiku]], nego i na širokim poljima teorije [[umetnost|umjetnosti]], [[historija|istorije]], [[antropologija|antropologije]], [[teologija|teologije]] i [[metafizika|metafizike]]. |
||
== Bibliografija == |
== Bibliografija == |
||
Red 56: | Red 56: | ||
== Eksterni linkovi == |
== Eksterni linkovi == |
||
{{commonscat|Martin Heidegger}} |
{{commonscat|Martin Heidegger}} |
||
* [http://archive.is/20121130064016/www.webcom.com/~paf/ereignis.html Ereignis] je vrlo opširna stranica vezana za Heideggera na engleskom jeziku. |
* [http://archive.is/20121130064016/www.webcom.com/~paf/ereignis.html Ereignis] je vrlo opširna stranica vezana za Heideggera na engleskom jeziku. |
||
* [http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/being_and_time.html On Reading Beeing and Time ](engl.) |
* [http://www.visual-memory.co.uk/b_resources/being_and_time.html On Reading Beeing and Time ](engl.) |
||
Red 62: | Red 62: | ||
{{Lifetime|1889|1976|Heidegger, Martin}} |
{{Lifetime|1889|1976|Heidegger, Martin}} |
||
{{Normativna kontrola}} |
|||
[[Kategorija:Njemački filozofi]] |
[[Kategorija:Njemački filozofi]] |
||
[[Kategorija:Fenomenolozi]] |
[[Kategorija:Fenomenolozi]] |
Verzija na datum 13 mart 2019 u 06:45
Martin Heidegger (Messkirch, 26. septembar 1889. - Messkirch, 26. maja 1976.), je jedan od najutjecajnijih njemačkih filozofa 20. vijeka.
Biografija
Rođen je 26. septembra 1889 u Messkirchu u Njemačkoj. Studira prvo teologiju, a zatim filozofiju u Freiburgu. Poslije habilitacije 1915. godine radi kao asistent Husserla. U to vrjeme se približava i fenomenologiji Husserla koja tada otvara novu perspektivu za filozofiju kao nauku. Od 1923. do 1927. Heidegger radi kao vanredni profesor filozofije u Marburgu. 1927. godine publicira svoje prvo veliko djelo, "Bitak i vrijeme" (Sein und Zeit), koje ima veliki utjecaj. Iste godine ga pozivaju u službu redovnog profesora u Freiburgu, kao sljedbenika Husserla.
1933. Heidegger postaje član NSDAP-a i iste godine rektor univerziteta. U svojoj funkciji kao rektor suprotstavlja se uspješno nacističkom pokušaju spaljivanja nepoželjnjih knjiga univerziteta, ali poslije kratkog vremena ipak odustaje od tog položaja i posvećuje se isključivo funkciji profesora. Heidegger se u to vrjeme identificira sa ideologijom nacizma i govori o "unutrašnjoj istini i veličini ovog pokreta". Sama činjenica da se nikada nije distancirao ili osudio nacizam do danas je tema diskusije o tome da li se kod Heideggerovog angažmana radilo o ličnoj greški ili i njegova filozofija vodi u nacizam.
Poslije rata Heideggeru se zabranjuje dalji rad od strane francuske administracije. Poslije emeritacije 1951 Heidegger i dalje radi, objavljuje tekstove i daje intervijue sve do smrti 28. Maja 1976.
Fundamentalna Ontologija
Pitanje bića
Heideggerovo glavno pitanje se vrti oko onoga što bi se u naš jezik moglo prevesti kao Biće. Ne kao "ovo" ili "ono" biće nego kao abstraktna nominalizacija glagola biti, koja služi da bi se govorilo o onome što je svemu što jeste zajedničko, to jeste, što ga ćini takvim. Već ovdje, kod mnogih kritičara, dolazi do nerazumijevanja važnosti ralike između bića (Seiendes), i onoga što ga čini takvim, njegovog smisla, bitka (Sein). A sam bitak bića nije neko drugo biće. Heidegger je kasnije, da bi sprjećio nesporazume, pokušavao još više da naglasi tu razliku, time što je Sein pisao sa y (Seyn). Ovaj fundirajući odnos, u kojem jedno uslovljava drugo i time nemože biti isto što i drugo, se naziva "ontološka razlika", za razliku od "ontičke razlike", tj. odnosa između bića.
Da-sein i smisao bića
Da-sein je Heideggerov pojam za čovjeka i jedan od centralnih pojmova u njegovom djelu. U naš jezik se može prevesti sa terminom "bivstvovanje" ili "biti-tu". To je "ono što sam ja oduvijek", znači način tipično ljudskog bivstvovanja. Samo čovjek ima odnos prema bivstvujućem (Seiendes) i samo čovjek može postaviti pitanje bića. "Biti-tu" podrazumijeva imati određeno preontološko razumjevanje bića. Tako Heidegger i prekida sa tradicionalnom filozofijom za koju je polazna tačka bila uvijek kategorija čovjeka, a ne njegov odnos prema biću. Upravo zbog tog odnosa je "biti-tu" ono bivstvujuće koje je i predestinirano za analizu, putem koje Heidegger u svom djelu Biće i vrijeme (1927. želi doći i do smisla bića. Taj projekat međutim ostaje nedovršen. Biće i vrijeme sadrži samo analizu Daseina i time ostaje fragment. Ipak i u toj analizi Heidegger razvija pojam "brige" (Sorge) kao smisao Daseina. Vrijeme se ispostavlja horizontom razumijevanja bitka i time je bitak sam vremenit. Bitak i vrijeme je vjerovatno najutjecajnije djelo 20. vijeka.
Aleteia
Aleteia je grčka riječ i prevodi se kao "istina", "stvarnost" i "nesakrivenost". Heidegger pomoču ovog pojma tumači istinu kao nesekrivenost i razotkrivanje bitka. Taj, kroz historiju zaboravljeni horizont istine Heidegger želi ponovo odkriti...
Djelo
Interpretacija umjetničkog djela se kod Heideggera koncentriše na pojam djela, u kojem se "događa istina", to jeste, "sebe u djelo postavljanje istine bitka". Drugim riječima, kroz umjetnost se istina događa i otvara rasvjetu ("Lichtung") bitka. Ljepota je način na koji se istina prikazuje.
Kritika modernizma
Tehnika
Utjecaj
Heidegger je iza sebe ostavio nezanemariv utjecaj na filozofiju. Ne samo direktno na egzistencijalizam i hermenetiku, nego i na širokim poljima teorije umjetnosti, istorije, antropologije, teologije i metafizike.
Bibliografija
Izdavanje Heideggerovih sabranih djela na njemačkom jeziku je još u toku kod izdavačke kuče Vittorio Klostermann, a iznosiće oko 100 svezaka.
Sekundarna literatura
- Uvod u Heideggera (Zagreb 1972. Zbirka tekstova.)
- Martin Heidegger (engl.)(Georg Steiner, Harmondsworth, Penguin Books, 1980)
- Heidegger A Beginner's Guide (engl.)(Micheal Watts, London Hodder & Stoughton, 2001)
Engleski prevodi
- Beeing and Time (Sein und Zeit 1927).
- Kant and the Problem of Metaphysics (Kant und das Problem der Metaphysik 1929)
- Elucidations of Hölderlin's Poetry (Erläuterungen zu Hölderlins Dichtung 1936-1968)
- Hölderlin and the Essence of Poetry (Hölderlin und das Wesen der Dichtung 1936)
- Off the Beaten Track (Holzwege 1935-1946)
- The Word of Nitzsche "God is Dead" (Nitzsches Wort "Gott ist tot" 1943)
- European Nihilism (Der europäische Nihilismus 1940 )
- What is Called Thinking (Was heißt Denken? 1951-1952)
i mnogi drugi.
Srpskohrvatski prijevodi
(lista nije potpuna)
Eksterni linkovi
- Ereignis je vrlo opširna stranica vezana za Heideggera na engleskom jeziku.
- On Reading Beeing and Time (engl.)