Coordinates: 45°47′49″N 15°58′18″E / 45.7968305912543°N 15.9717017412186°E / 45.7968305912543; 15.9717017412186

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
grb fakulteta grb Sveučilišta
Osnovan 1956.
Dekan Ivan Juraga
Studijski programi
www.fsb.hr Službena stranica
Fakultet strojarstva i brodogradnje (sjeverna zgrada)

Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) je fakultet u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od najcjenjenijih tehničkih fakulteta u Hrvatskoj. Prvi je fakultet u Hrvatskoj koji je primjenio Bolonjski proces, već akademske godine 2003./2004. FSB je najveća znanstvena i obrazovna institucija na području strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. Prostorije Fakulteta nalaze se u Zagrebu na adresi Ivana Lučića 5.

Povijest[uredi | uredi kod]

Današnji Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) je nasljednik Visoke tehničke škole osnovane 1919. i Tehničkoga fakulteta osnovanoga 1926. godine. Nikolaj Nikolajevič Savin je 1922. osnovao institut za mehaničku tehnologiju.[1] Fakultet je osnovan kao nezavisna ustanova 1956. godine pod imenom Strojarsko-brodograđevni fakultet (SBF).

U 1958. godini osnovana je Visoka tehnička škola za pogonske inženjere zbog potrebe za strojarskim inženjerima usmjerenim na tehnologiju i organizaciju proizvodnje, te na održavanje industrijskih postrojenja. Od 1961. godine, od kada se škola nalazi u sastavu Sveučilišta, djeluje pod nazivom Visoka tehnička škola (bez dodatka »za pogonske inženjere«). U 1967. godini Visoka tehnička škola integrira se sa Strojarsko-brodograđevnim fakultetom u Fakultet strojarstva i brodogradnje.

Organizacija fakulteta[uredi | uredi kod]

Fakultet je akreditiran kao znanstveno obrazovna institucija s naglaskom na istraživačkom radu. Na fakultetu je zaposleno oko 100 sveučilišnih profesora, 120 znanstvenih novaka, asistenata i tehničkih suradnika koji su okupljeni u 13 zavoda i 3 samostalne katedre.

Fakultetski zavodi, katedre i laboratoriji[uredi | uredi kod]

  • Zavod za konstruiranje
  • Katedra za elemente strojeva i konstrukcija
  • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda
  • Laboratorij za elemente strojeva
  • Laboratorij za konstruiranje
  • Laboratorij za strojne sklopove
  • Katedra za biomehaniku i ergonomiju
  • Katedra za eksperimentalnu mehaniku
  • Katedra za mehaniku i čvrstoću
  • Katedra za primijenjenu dinamiku
  • Laboratorij za dinamiku strojeva i teoriju mehanizama
  • Laboratorij za eksperimentanu mehaniku
  • Laboratorij za numeričku mehaniku
  • Katedra za tehničku termodinamiku
  • Katedra za toplinsku i procesnu tehniku
  • Laboratorij za procesna mjerenja
  • Laboratorij za termodinamiku
  • Laboratorij za toplinu i toplinske uređaje
  • Zavod za motore i transportna sredstva
  • Katedra za motore i vozila
  • Katedra za tračnička i lebdeća pružna vozila
  • Katedra za transportne uređaje i konstrukcije
  • Laboratorij za motore i vozila
  • Laboratorij za transportne uređaje i konstrukcije
  • Zavod za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju
  • Katedra za ekologiju i tehnologiju vode
  • Katedra za energetska postrojenja i energetiku
  • Katedra za mehaniku fluida
  • Katedra za turbostrojeve
  • Laboratorij za energetska postrojenja
  • Laboratorij za hidromehaniku i hidrauličke strojeve
  • Laboratorij za vodu, gorivo i mazivo
  • Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku
  • Katedra za gradnju plovnih objekata
  • Katedra za hidromehaniku plovnih objekata
  • Katedra za konstrukciju plovnih objekata
  • Katedra za osnivanje plovnih objekata i morsku tehniku
  • Katedra za strojeve i uređaje plovnih objekata
  • Laboratorij za brodske konstrukcije
  • Laboratorij za brodske strojeve i uređaje plovnih objekata
  • Laboratorij za hidromehaniku broda
  • Laboratorij za primjenu računala u brodogradnji
  • Laboratorij za tehnologiju mora
  • Laboratorij za unaprjeđenje brodograđevne proizvodnje
  • Zavod za industrijsko inženjerstvo
  • Katedra za projektiranje proizvodnje
  • Katedra za sociologiju
  • Katedra za upravljanje proizvodnjom
  • Laboratorij za operacijska istraživanja
  • Laboratorij za projektiranje tehnoloških procesa
  • Laboratorij za studij rada
  • Zavod za kvalitetu
  • Katedra za mjerenje i kontrolu
  • Katedra za nerazorna ispitivanja
  • Laboratorij za nerazorna ispitivanja
  • Laboratorij za precizna mjerenja dužina
  • Katedra za projektiranje izradbenih i montažnih sustava
  • Katedra za strojarsku automatiku
  • Laboratorij za automatiku i robotiku
  • Laboratorij za elektrotehniku
  • Laboratorij za inteligentne proizvodne sustave
  • Laboratorij za projektiranje izradbenih i montažnih sustava
  • Zavod za materijale
  • Katedra za materijale i tribologiju
  • Katedra za toplinsku obradbu i inženjerstvo površina
  • Laboratorij za analizu metala
  • Laboratorij za ispitivanje mehaničkih svojstava
  • Laboratorij za materijalografiju
  • Laboratorij za nemetale
  • Laboratorij za toplinsku obradu
  • Laboratorij za tribologiju
  • Zavod za zavarene konstrukcije
  • Katedra za zaštitu materijala
  • Katedra za zavarene konstrukcije
  • Laboratorij za zaštitu materijala
  • Laboratorij za zavarivanje
  • Katedra za alatne strojeve
  • Katedra za ljevarstvo
  • Katedra za oblikovanje deformiranjem
  • Katedra za preradbu polimera i drva
  • Laboratorij za alatne strojeve
  • Laboratorij za ljevarstvo
  • Laboratorij za medicinsko inženjerstvo
  • Laboratorij za oblikovanje deformiranjem
  • Laboratorij za preradbu polimera i drva
  • Zavod za zrakoplovstvo
  • Katedra za aerodinamiku
  • Katedra za dinamiku letjelica
  • Laboratorij za dinamiku letjelica i konstrukcijskih sustava
  • Katedra za matematiku
  • Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
  • Katedra za tehničke strane jezike
  • Fonolaboratorij

Koncepcija studija[uredi | uredi kod]

Fakultet godišnje upisuje oko 450 studenata, dok ih godišnje diplomira oko 140. Preddiplomski studij, kojim se stječe akademski naslov sveučilišni prvostupnik inženjer strojarstva (univ. bacc. ing. mech.), traje 7 semestara (3.5 godine), diplomski 3 semestra, a njegovim se završavanjem stječe akademski naslov magistar inženjer strojarstva (mag. ing. mech.). Po završetku diplomskog studija, student može nastaviti studirati na poslijediplomskom specijalističkom studiju koji traje 3 semestra ili na poslijediplomskom znanstvenom studiju koji traje 6 semestara (ukoliko zadovoljava postavljene kriterije).

Prva godina studija zajednička je studentima strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. Studenti strojarstva na drugoj godini mogu upisati jedan od 9 ponuđenih smjerova te studijski modul (usmjerenje) po vlastitom nahođenju pri upisu u 5. semestar preddiplomskog studija, a svoje obrzovanje unutar istog profila mogu nastaviti i na diplomskom studiju.

Smjerovi studija strojarstva s pripadnim modulima[uredi | uredi kod]

  • Konstrukcijski smjer
    • Konstruiranje i razvoj proizvoda
    • Motori i vozila
    • Mehanizmi i roboti
    • Eksperimentalna mehanika
    • Dizajn medicinskih konstrukcija
    • Vojna i zrakoplovna tehnika
  • Procesno-energetski smjer
  • Proizvodno inženjerstvo
    • Automatika u proizvodnji
    • Obradni sustavi
    • Osiguranje kvalitete
    • Preradba i montaža
    • Zavarene konstrukcije
  • Brodostrojarstvo
  • Inženjersko modeliranje i računalne simulacije
  • Računalno inženjerstvo
    • Inteligentni montažni sustavi
    • Ljevarstvo
    • Proizvodnja polimernih tvorevina
    • Računalno modeliranje alata i kalupa
    • Računalno vođenje sustava
    • Računalom integrirani razvoj proizvoda
    • Suvremeni obradni sustavi i procesi
    • Upravljanje kvalitetom
  • Industrijsko inženjerstvo i menadžment
  • Inženjerstvo materijala
  • Mehatronika i robotika

Utjecaj i uloga u društvu[uredi | uredi kod]

Od svog početka, FSB je obrazovao 8000 strojarskih i brodarskih inženjera, 1500 magistara znanosti i 800 doktora (podaci iz 1990.)

Popis dekana[uredi | uredi kod]

  1. Prof. dr. sc. Stanko Šilović (1956. - 1957., 1960. - 1962.)
  2. Prof. dr. sc. Dragutin Horvat (1957. - 1958.)
  3. Prof. dr. sc. Davorin Bazjanac (1958. - 1959.)
  4. Prof. dr. sc. Dragutin Krpan (1959. - 1960.)
  5. Prof. dr. sc. Drago Kunstelj (1957. - 1958., 1960. - 1961. VTŠ)
  6. Prof. dr. sc. Aleksandar Đurašević (1961. - 1964. VTŠ)
  7. Prof. dr. sc. Niko Malešević (1962. - 1964.)
  8. Prof. dr. sc. Milan Viličić (1964. - 1966)
  9. Prof. dr. sc. Ivan Turk (1964. - 1966. VTŠ)
  10. Prof. dr. sc. Joza Serdar (1966. - 1968.)
  11. Prof. dr. sc. Drago Taboršak (1966. - 1967., 1968. - 1970. VTŠ)
  12. Prof. dr. sc. Josip Uršić (1970. - 1972.)
  13. Prof. dr. sc. Veljko Brlek (1972. - 1974.)
  14. Prof. dr. sc. Šime Šavar (1974. - 1978.)
  15. Prof. dr. sc. Želimir Sladoljev (1978. - 1980.)
  16. Prof. dr. sc. Federico Dusman (1980. - 1982.)
  17. Prof. dr. sc. Dražen Bjelovučić (1982. - 1984.)
  18. Prof. dr. sc. Mladen Novosel (1984. - 1986.)
  19. Prof. dr. sc. Dušan Jeras (1986. - 1986.)
  20. Prof. dr. sc. Andrija Mulc (1988. - 1990.)
  21. Prof. dr. sc. Osman Muftić (1990. - 1990.)
  22. Prof. dr. sc. Ivo Alfirević (1990. - 1992.)
  23. Prof. dr. sc. Stjepan Jecić (1992. - 1994.)
  24. Prof. dr. sc. Vjera Krstelj (1994. - 1996.)
  25. Prof. dr. sc. Slobodan Kralj (1996. - 1998.)
  26. Prof. dr. sc. Mladen Franz (1998. - 2002.)
  27. Prof. dr. sc. Tonko Ćurko (2002. - 2006.)
  28. Prof. dr. sc. Izvor Grubišić (2006. - 2010.)
  29. Prof. dr. sc. Ivan Juraga (2010. - danas)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

45°47′49″N 15°58′18″E / 45.7968305912543°N 15.9717017412186°E / 45.7968305912543; 15.9717017412186

  1. "Ilustrovani list", 1923 br. 25, str. 13