Begova džamija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Begova džamija -Ksilografija Rudolfa Bernta iz oko 1900. godine
Begova džamija

Gazi Husrev-begova džamija, također znana kao i Begova džamija je izgrađena 1530. godine u Sarajevu i smatra se kao jedna od najvažnijih džamija u Bosni i Hercegovini i na Balkanu.

Sadržaj/Садржај

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Džamiju je sagradio arhitekt Ajem Esir Ali pod pokroviteljstvom Gazi Husrev-bega, koji je također financirao istovjetnu džamiju (Hüsreviye džamija) u Alepu (Sirija) između 1531. i 1534. U 16. stoljeću, kad je izgrađena, Begova džamija je predstavljala građevinu od izuzetne važnosti za budući urbani razvoj Sarajeva.

Renovirana je 1996. uz inozemsnu pomoć. Profesor Michael A. Sells s Haverford Collegea je optužio renovatore (koji su sredstva većinom dobili iz Saudijske Arabije) da su je učinili isuviše Vehabijskom. Prije rekonstrukcije, unutrašnjost je bila više dekorirana, dok je sada potpuno bijela; većina detalja, obrtničkih ukrasa i boja je potpuno ispuišteno.[1] Potpuna restauracija i preslikavanje džamije započelo je 2000. i većinom je djelo Bosanskohercegovačkog kaligrafa Hazima Numanagića.

Arhitektura[uredi - уреди | uredi izvor]

Na ovoj džamiji četvrtastog oblika s kupolom visine 26 m, izraženo je isto shvaćanje unutarnjeg prostora i vanjskih volumena kao u najljepšim primjerima osmanske arhitekture.[2] Unutrašnjost se sastoji od kvadratnog dijela nadsvođenog kupolom koja počiva na masivnom tamburu. Ispred ulaza je trijem s pet niskih kupola, a s desna i lijeva nalaze se dvije srednje kupole, dok je straga jedna polukupola.[3][4]

U sklopu džamije se također nalazi minaret, šedrvan, obližnja sahat-kula, kamena ograda te nekoliko turbeta. Nedaleko od džamije je i medresa koja se također cijeni kao dio kompleksa.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]