Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Franjevački samostan sv. Ante na Bistriku, jedna od kuća Franjevačke provincije Bosne Srebrene, nalazi se u Sarajevu, u općini Stari Grad.

Gradska četvrt Sarajeva na lijevoj obali rijeke Miljacke, u kojoj se već više od jednog stoljeća nalaze franjevački samostan i zavjetna crkva sv. Ante Padovanskog, nekoć se dugo vremena nazivala Latinluk, prema vjernicima-katolicima rimskog odnosno latinskog obreda. Taj je Latinluk 1652. brojio oko 200 katoličkih obitelji. Četvrt se sada zove Bistrik i u njemu je neznatan broj Hrvata katolika.

Izgradnja samostana[uredi - уреди | uredi izvor]

Franjevci su uz crkvu sv. Ante 1894. godine podigli i samostan [1] prema projektu Karla Paneka. U njemu je od 1909. pa sve do 1968. bila smještena franjevačka bogoslovija (uz kratki prekid između 1942. i 1947. godine kada se bogoslovija nalazila na Kovačićima). Ovdje je od 1896. do 1963. bio također i provincijalat bosanske franjevačke provincije, kao i njezin novicijat od 1985. do 1992. godine.

U samostanu se nalazi središnji arhiv Bosne Srebrene i bogata pinakoteka s više od stotinu djela pretežno suvremene likovne umjetnosti najpoznatijih hrvatskih slikara.

Svakog utorka u samostanu se okupljaju katolički studenti grada Sarajeva. Zajedničkom molitvom, predavanjima i druženjem izgrađuju i učvršćuju svoje kršćansko zajedništvo.

Doprinos gradu i društvu[uredi - уреди | uredi izvor]

I franjevački samostan i crkva sv. Ante potvrdili su se, osobito za vrijeme i nakon nedavnog rata, kao središte franjevačke nazočnosti u gradu Sarajevu, mjesto brojnih duhovnih inicijativa, ekumenskog i međuvjerskog razumijevanja, suradnje i pomirenja, te humanitarne pomoći.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Franjevačka crkva Sv. Ante Padovanskog