Prijeđi na sadržaj

UNITIC neboderi

Izvor: Wikipedija
UNIS neboderi 1996. god., poslije Rata u BiH

UNITIC-ovi neboderi nalaze se u Sarajevu, naselje Marijin dvor, Bosna i Hercegovina. Izgrađeni su 1986. godine prema projektu bosanskohercegovačkog arhitekte Ivana Štrausa kao neboderi UNIS. Pretrpili su značajna oštećenja tokom Rata u Bosni i Hercegovini 1992.–1995.[1]

Izgradnja

[uredi | uredi kod]

Oba nebodera visoka su 97 metara te imaju po 25 spratova.[2] Odražavaju arhitektonski trend savremenog bosanskohercegovačkog graditeljstva u duhu moderne arhitekture. Osnovna struktura je betonska, a volumen je bio obavijen staklenom opnom termoreflektujućeg stakla. UNIS-ovi neboderi su u vrijeme svoje izgradnje imali najsavremeniju sistemsku opremu, uključujući i automatski sistem za gašenje požara sa rezervoarima vode na krovovima.

Među Sarajlijama neboderi su bili poznati kao Momo i Uzeir, narodni likovi iz popularnog zabavnog programa Cik-cak Radio Sarajeva, pri čemu se nije znalo koji je od nebodera Momo, a koji Uzeir. Glavni cilj vizualne sličnosti i nemogućnosti razlikovanja nebodera naglašavala je kulturnu raznolikost i ravnopravnost kao osnovnu arhitektonsku kvalitetu projekta.

Kao posljedica granatiranja tokom rata 1992-95. dogodio se veliki požar te je izgorjelo sve osim osnovne betonske strukture. Sistem za gašenje požara nije radio jer je spremnik vode koji se nalazio na krovu bio ranije ispražnjen kako bi se zadovoljile potrebe za vodom lokalnog stanovništva.

UNITIC neboderi, nakon rekonstrukcije UNIS nebodera

Ponovna izgradnja

[uredi | uredi kod]

Danas su neboderi potpuno obnovljeni, a vrijednost obnove iznosila je 45 milijuna konvertibilnih maraka.[3]. Poslovni su centar firme UNITIC (United Investment and Trading Company), nastale kao zajedničko ulaganje između UNIS Holdinga i Kuwait Consulting & Investment Co.[4] Objekti imaju naglašen funkcionalizam i streme ka nebu, ali i odlikuju se jednostavnošću zahvaljujući kockastim formama i staklenim fasadama. Na oba nebodera se oslikavaju okolni objekti i prelama svjetlost.[5]

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Ivan Štraus - Arhitektura Bosne i Hercegovine 1945. – 1995. – Sarajevo, 1996. godina
  • Nedžad Kurto -Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.

Izvori

[uredi | uredi kod]