Katedrala Srca Isusova

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Katedrala Srca Isusova u Sarajevu

Katedrala Srca Isusova je rimokatolička katedrala u Sarajevu sagrađena 1889. godine.

Projekat za izgradnju Katedrale uradio je Josip Vancaš kombinujući elemente romanike i gotike i tako stvorio sintezu po kojoj se ovaj objekat izdvaja od ostalih te vrste. Po tom projektu urađen je i dio enterijera. Izgradnja objekta je započela 1884. godine, a 1889. godine objekat je završen i predat na upotrebu sarajevskoj gradskoj općini.[1] Katedrala je izgrađena na mjestu nekadašnjeg janjičarskog logora gdje je austro-ugarska uprava namjeravala sagraditi gradsku tržnicu.[2]

Trg ispred katedrale nosi naziv fra Grge Martića i na njemu je 2014. godine otkriveno spomen-obilježje papi Ivanu Pavlu II, koji je posjetio Sarajevo 1997. godine.[3]

Nacionalni spomenik[uredi - уреди | uredi izvor]

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 25. do 31. januara 2005. godine, donijela je odluku da se proglasi za nacionalni spomenik BiH.[4] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo i Tina Wik .

Wikiquote „Prije ove današnje katedrale u Sarajevu je postojala još jedna, njena davna prethodnica: Katedrala svetog Petra, osnovana 1238. godine. O njenom izgledu se, zapravo, ne zna mnogo iako su dokumenti relativno brojni i pouzdani. Zna se tek da je stajala »u župi Vrhbosni, u Brdu«, kako je to zapisano u povelji kralja Bele IV iz 1244. godine. Glavni grad župe bilo je tada naselje Vrhbosna, što se nalazilo na mjestu koje se u XVI stoljeću naziva Atik-varoš, tj. »Stari grad«, a to je danas prostor između Marindvora i potoka Koševa. Lokalitet Brdo (u povelji se naziva »Burdo«) moguće je dovesti u vezu sa današnjim Debelim brdom, ali je, ipak, pitanje koji je dio Sarajeva mogao nositi to ime u srednjem vijeku. U širem prostoru Sarajevskog polja, a to je identično sa srednjovjekovnom župom Vrhbosna, ima nekoliko mjesta sa nazivom Crkvina ili Crkvište, što je karakteristično za postojanje starih crkvenih građevina. -(Preuzeto iz knjige Đuro Basler, Katedrala u Sarajevu. Nadbiskupski ordinarijat Vrhbosanski, Sarajevo, 1989.)“
()

[4]

Izgled[uredi - уреди | uredi izvor]

U pročelju katedrale nalaze se dva 43,2 metra visoka zvonika, kvadratičnog presjeka. Unutar njih se nalaze zvona i to u zapadnom jedno zvono teško 2,5 tone, a u istočnom pet manjih zvona. Dužina katedrale iznosi 41,9 m, a širina 21,3 m.

Iznad glavnog ulaza ističe se luk i bogato dekorisana rozeta sa dekorativnim staklenim vitražom, a u sklopu donjeg dijela rozete nalazi se kip Srca Isusova. Iznad glavnih ulaznih vrata nalazi se reljef Presvetog Trojstva.

Zanimljivosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Na grbu kantona Sarajevo nalazi se motiv sa rozete koja se nalazi iznad glavnog ulaza, kobinovan sa alkom sa vrata Svrzine kuće.[5]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]