Skenderija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Pogled na Skenderiju

Skenderija je sportsko-kulturno-poslovni centar u Sarajevu, sagrađen 1969. godine. Smješten je na lijevoj obali Miljacke. Ukupna površina centra iznosi 70.000 m2.[1]

U sklopu Skenderije se nalaze dvorana Mirza Delibašić i Dom mladih.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Skenderija je ime dobila po Skender-paši koji je na ovom prostoru 1499. godine sagradio trgovački centar sa 11 dućana, karavan saraj, dvor, imaret i tekiju. Njegov sin Mustafa beg Skenderepašić je 1518. godine uz očevu tekiju podigao prvu potkupolnu džamiju u Bosni i Hercegovini.[1] Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije sa džamije je skinut olovni pokrov pod izlikom da ga treba zamijeniti bakrenim, što se nikada nije dogodilo, pa se kupola urušila, a ostatak građevine srušio se do 1935. godine, ostavljajući za sobom samo munaru. Munara džamije je uklonjena 1960. godine radi izgradnje sportskog centra.[2]

Arhitektura[uredi - уреди | uredi izvor]

Kompleks Skenderija građen je u dvije faze, 1969. i 1983. godine po projektu arhitekata Živorada Jankovića i Halida Muhasilovića. Izrada projekta i izvedba trajali su 19 mjeseci. Skenderija je projektovana kao brutalistička megastruktura u kontekstu globalne moderne arhitekture.[3] i predstavlja tadašnji primjer progresivnog i ekperimentalnog koncepta koji je ponudio novu društvenu i prostornu tipologiju. Autori su dobili nagradu časopisa Borba za najbolje djelo arhitekture u Jugoslaviji.

Od svih pojedinačnih arhitektonskih izvedbi izgrađenih u Sarajevu tokom nepunih pet decenija poslije Drugog svjetskog rata, KSC “Skenderija” se iskazuje u vidu mikro-urbanističkog poteza, odnosno u vidu gradskog centra, koji je sublimirao naslijeđe tradicionalnog bosanskohercegovačkog centra - čaršije u modernom obliku, na način da pregršt funkcija i namjenski različitih objekata ne ometaju jedni druge, već predstavljaju skladnu i po vitalnost modernog grada neophodnu cjelinu. Odašnje Sarajevo poznavalo je vrijeme "prije i poslije Skenderije".

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Skenderija se sastoji iz nekoliko cjelina.

Dom mladih na istočnom kraju je skladna smjesa ili izložba "korbizjeanskih" elemenata. Centralizam i razvučena simetrija su preuzeti sa Vile Savoj, dok su fasadni i krovni brisoleji došli iz tada, politički vrlo bliskog Čandigara. On je i vila (dom) i javna ustanova i okupljalište, čvor unutar kojeg su čvrsto upetljane društvene niti.

Gradska dvorana za dvoranske sportove, danas “Dvorana Mirza Delibašić”, zglobno se nadovezuje na Dom mladih i predstavlja centralni objekat KSC “Skenderija” i njegovu karakterističnu vedutu. Smjelo konstruktivno rješenje ispod kojeg se nalazi dinamična polivalentna dvorana, sa kosim nosačima koji pridržavaju vidljive tribine, a cjelokupan govor je podređen muskulaturnom.

Uz veliku dvoranu je i sportska dvorana, poznatija kao Ledena.

Cjeline su povezane vrsno oplatovanom betonskom plohom, definisanom kao modernistički plato-trg. Pristupni plato tvori i krovnu plohu privrednog grada. Odlikovalo ga je popločanje izvedeno od crvenih opečnih ploča - tavela, (što se upoređuje sa objektom Boston City Hall), koje je kao takvo vrlo dobro pariralo betonskom fundamentu okolnih fasada

Olimpijske igre[uredi - уреди | uredi izvor]

Tokom 14. zimskih olipijskih igara u Skenderiji su se održavala takmičenja u umjetničkom klizanju i hokeju na ledu.

Budućnost Skenderije[uredi - уреди | uredi izvor]

U stručnoj i široj javnosti prisutne su polemike na najavu o mogućoj obnovi "KSC Skenderija" prema projektu koji predviđa izgradnju novih prostornih struktura na postojećem korpusu centra. Nacionalni komitet ICOMOS u Bosni i Hercegovini smatra neprimjerenu i neprihvatljivu bilo kakvu metodu graditeljske obnove koja bi umanjila historijsku i društvenu vrijednost ovog javnog dobra, značajnog graditeljskog spomenika XX. stoljeća.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]