Zgrada Napretka u Sarajevu

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zgrada Napretka, izgrađena 1913. god u duhu secesije

Zgrada Napretka u Sarajevu (Zgrada Hrvatskog kulturnog društva "Napredak"; Napretkov Zakladni dom) nalazi se u Sarajevu, u Ulici Maršala Tita 56, u opštini Centar u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 3. do 5. marta 20015. godine, donijela je odluku da se zgrada proglasi za nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Marti Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući) i Ljiljana Ševo.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" nastalo je 9. juna 1907. godine. Od 1914. godine naziv društva je promijenjen u Hrvatsko prosvjetno kulturno društvo “Napredak”, a od 1922. godine ponovo djeluje pod nazivom Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. U toku I svjetskog rata i II svjetskog rata, Društvo je smanjilo svoje aktivnosti.

Nakon završetka II svjetskog rata, 1. aprila 1949. dolazi do ukidanja HKD Napredak. U središnjem dijelu Napretkove palače, u dvije etaže superponirane kinodvorani, u kojima su u periodu 1913–1955. bile smještene društvene prostorije Napretka, počev od 7. marta 1955. godine uselio se novoosnovani Kamerni teatar 55, a te dvije etaže adaptirane za potrebe teatra, koji je utemeljio pozorišni reditelj, producent i teoretičar Jurislav Korenić.

Obnoviteljska skupština HKD Napredak održana je 29. septembra 1990. u Sarajevu. Danas HKD Napredak koristi tek manji dio prostora.

Projekat za zgradu Hrvatskog društva Napredak na preporuku Josipa Vancaša uradio je zagrebački arhitekta Dionis Sunko 1911. godine. Sagrađena je 1912-13. godine.[2] u duhu secesije.[3]

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Sastoji se iz tri zgrade. Prednji dio, do ulice, je trospratnica (monumentalno izgrađena i uklopljena između palača Finci i Salom), u prizemlju se nalaze poslovni prostori i prolaz za dvorišni dio zgrade. Drugi dio zgrade je dvorana za pozorišne i kino-predstave. Treći dio zgrade je stambena četverospratnica. U zgradi se danas nalazi pozorište Kamerni teatar 55, kao i slastičarna.

Skulpture na pročelju, Prosvjeta i Snaga, izveo je Robert Frangeš Mihanović, na krovu se nalazi skulptura Croatia.

Napretkova palata ukazuje na novi smjer secesije u kojem se plastičnost dovodi u funkciju ekspresije, dok su dekorativni elementi oblikovani i ugrađeni kao antičke spolije.[4]. Fasada se odlikuje visokim prizemljem, obloženim oplatom od vještačkog kamena (visine oko 7,35 metara od trotoara do ivice parapeta prozora prvoga sprata), velikim ustakljenim izlozima.[5]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]