Kvark

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kvark
Proton je građen od dvaju gornjih (u) kvarkova i jednoga donjega (d) kvarka. Odabir boja pojedinih kvarkova je proizvoljan, ali sve tri boje moraju biti prisutne. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima.
Kompozicija: Elementarna čestica
Čestična statistika: Fermion
Međudjelovanje: Gravitacijsko, slabo, jako, elektromagnetsko
Status: 6 kvarkova (gornji, donji, strani, čarobni, ljepote i istine)
Simbol(i): q
Antičestica: Antikvark
Teoretiziran: Murray Gell-Mann (1964.)
George Zweig (1964.)
Otkriven: Stanfordski linearni ubrzivač čestica (1968.)
Električni naboj: +2⁄3 e, −1⁄3 e
Boja: Da
Spin: 1⁄2
Barionski broj: 1⁄3

Kvarkovi su elementarne čestice koje sačinjavaju protone, neutrone i sve ostale složene čestice.[1] Kvarkovi su čestice koje imaju spin 1/2 kao i sve ostale čestice materije ali imaju električni naboj od 1/3 e ili 2/3 e. Pored spina i naelektrisanja imaju i osobinu koja se zove boja i ona može imati 3 osnovne vrednosti. Grade teže čestice tako što se povežu 3 kvarka - hadroni, nukleoni - u bezbojnu kombinaciju ili tako da se povežu 1 kvark i 1 antikvark iste boje čineći pri tome bezbojnu česticu. Kvarkovi su po fizičkim merilima izuzetno masivne čestice.

Vrste kvarkova[uredi | uredi kod]

Kvarkova ima 6 vrsta. Skupa sa još 6 vrsta leptona, oni čine 12 elementarnih čestica standardnog modela.

Popis kvarkova i leptona
Kvarkovi Leptoni
Gornji (u – eng. up) Elektron (e-)
Donji (d – eng. down) Elektronski neutrino (𝜈𝑒)
Čarobni (c – engl. charm) Mion (𝜇)
Strani (s – engl. strange) Mionski neutrino (𝜈𝜇)
Vršni (t – engl. top) Tauon (𝜏)
Dubinski (b – engl. bottom) Tau neutrino (𝜈𝜏)

Gordnji i donji kvark čine ceo kosmos jer su oni oblik kvarkova sa najmanjom masom i prema tome najmanjom energijom tj. najstabilniji su. Svi ostali kvarkovi su dobijeni u akceleratorima čestica pri vrlo velikim energijama na vrlo male delove vremena. Svi ostali kvarkovi su mnogo masivniji od up i down i oni grade egzotične vrste teških čestica, koje se raspadaju na manje masivne posle par milisekundi. Koliko se sada zna kvarkovi su čestice koje možda uopšte nemaju dimenzije, ali se kao gornja granica za njihov prečnih uzima granica od 10-17 m. Kvarkovi se nikad ne mogu naći izolovani već samo povezani u čestice koje su bezbojne jer što su dalje kvarkovi jedan od drugog, to je sila između njih jača, ali i ako čestici sačinjenoj od kvarkova predamo dovoljno energije za raskidanje veze između kvarkova, ta energija će se pretvoriti u još jednu bezbojnu česticu sačinjenu od kvarkova.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]

  1. „Quark (subatomic particle)”. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2008-06-29.