Evangelista Torricelli

Izvor: Wikipedia
Evangelista Torricelli
Libr0367.jpg
Rođenje 15.10. 1608.
Italija Rim, Italija
Smrt 25.10. 1647.
Italija Firenca, Italija
Polje fizika, matematika
Poznat po Barometar
Torricellijev zakon
Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz Musée des Arts et Métiers, Pariz

Evangelista Torricelli (Rim, 15. listopada 1608. – Firenca, 25. listopada 1647.) je bio talijanski fizičar, tajnik i dobar prijatelj Galilea Galileja.

Evangelista Torricelli rođen je u Rimu 15. listopada 1608. Izumio je barometar 1643. i doprinio eventualnom razvoju integriranog računanja kroz njegov rad u geometriji. Inspiriran Galileovim djelima, napisao je djelo o mehanici i kasnije postao bolji od svog mentora u matematici. Preminuo je u Firenci 25. listopada 1647.

Biografija[uredi - уреди]

Torricelli je rođen u malom mjestu Faenza, koje je bilo dio tadašnje Papinske Države. Dok je bio još vrlo mali, ostao je bez oca, tako da je o njemu vodio brigu njegov ujak, koji je bio redovnik kamaldolijanac. On ga je uveo 1624. u jezuitsku školu, da studira matematiku i filozofiju. Od 1626. studirao je matematiku u Pisi.

Nakon što je 1632. Galileo Galilei napisao djelo Razgovor o novoj znanosti, Torricelli je bio oduševljen s novim dostignućima u znanosti i geometriji, tako da je počeo studirati Ptolomeja, Tycho Brahea i Johannesa Keplera, da bi se na kraju zainteresirao za radove Nikole Kopernika.

Nakon što je Galileo Galilei umro 1642., Torricelli ga nasljeđuje kao profesora matematike na Sveučilistu u Pisi. Od tada je riješio čitav niz matematičkih problema, kao što je određivanje površine cikloide i rješavanje centara gravitacije. Konstruirao je i gradio teleskope i jednostavne mikroskope.

Torricelli je umro od trbušnog tifusa 1647.

Doprinosi[uredi - уреди]

Torricelli je prvi uspio stvoriti stalni vakuum i izumio je barometar (1643.). Staklenu cijev, zatvorenu na jednom kraju, napunio je živom i pažljivo uronio otvorenim krajem u posudu sa živom. Živa u cijevi se spustila ostavljajući vakuum u cijevi iznad nje. Otkrio je da visina stupca žive varira ovisno o atmosferskom tlaku. Torricelli je staklenu cijev duljine približno jedan metar, zatvorenu na jednome kraju, napunio živom. Zatim je otvoreni kraj cijevi zatvorio prstom i tako ju uronio u širu posudu sa živom. Tada se prst makne, jedan dio žive isteče, ali se brzo uspostavlja ravnoteža kada živin stupac dostigne 760 mm.

To znači da zrak atmosferskim tlakom djeluje na površinu žive u široj posudi, prenosi se podjednako u svim smjerovima (Pascalov zakon) i uravnotežuje živin stupac od 760 mm. Tako je visina živina stupca mjera za tlak zraka. Pod normalnim uvjetima, kada se pokus obavlja na morskoj razini pri 0ºC, taj se tlak naziva normalnim atmosferskim tlakom. Atmosferski se tlak smanjuje s nadmorskom visinom, jer se smanjuje sloj zraka iznad te točke, s porastom vlažnosti zraka jer vodena para ima manju gustoću od zraka i porastom temperature jer se zagrijavanjem smanjuje gustoća zraka zbog širenja.

Ostala nam je poznata Torricellijeva izreka: “Živimo na dnu zračnoga oceana, a zrak nas tlači svojom težinom”

U hidraulici je značajan Torricellijev zakon istjecanja, koji kaže da je brzina istjecanja fluida na dnu neke velike posude (s malim otvorom), jednaka kao da fluid slobodno pada s površine posude do otvora.

Torricelli je prvi znanstveno opisao pojavu vjetra: “... vjetrovi su stvoreni zbog razlike temperatura, a time i gustoća, između dva područja na Zemlji”.

Izvori[uredi - уреди]

  • Aubert André: "Number Theory, Trace Formulas and Discrete Groups", coauthors=Bombieri and Goldfeld, eds., publisher=Academic Press, 1989.}
  • de Gandt: "L'oeuvre de Torricelli", publisher=Les Belles Lettres, 1987.
  • Shampo M. A., Kyle R. A.: "Italian physicist-mathematician invents the barometer", journal=Mayo Clin. Proc., 1986.
  • MacTutor: "Torricelli"

Vanjske poveznice[uredi - уреди]