1608

Izvor: Wikipedia
Ovo je članak o godini 1608.
Milenijum: 2. milenijum
Vijekovi: 16. vijek17. vijek18. vijek
Decenija: 1570-e  1580-e  1590-e  – 1600-e –  1610-e  1620-e  1630-e
Godine: 1605 1606 160716081609 1610 1611
Matija je nadigrao brata Rudolfa
1608 u drugim kalendarima
Gregorijanski 1608
MDCVIII
Ab urbe condita 2361
Islamski 1016 – 1017
Iranski 986 – 987
Hebrejski 5368 – 5369
Bizantski 7116 – 7117
Koptski 1324 – 1325
Hindu kalendari
 - Vikram Samvat 1663 – 1664
 - Shaka Samvat 1530 – 1531
 - Kali Yuga 4709 – 4710
Kineski
 - Kontinualno 4244 – 4245
 - 60 godina Yang Zemlja Majmun
(od kineske N. g.)
Holocenski kalendar 11608
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1608 (MDCVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u petak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi - уреди]

Karlo Emanuel I Savojski figurirao kao "osloboditelj" Srba
  • 1. 2. - Požunska konfederacija između nadvojvode Matije, ugarske gospode i zastupnika obiju Austrija (protiv Rudolfa); ovome se protivili ban Ivan II. Drašković i grof Toma Erdedi i mnogi svećenici[3]. Matija se takođe obavezao na zajedničku odbranu od Turaka i čuvanje Žitvatoročkog mira[4].
  • 18. 2. - Sastanak srpskih glavara u manastiru Kosijerevu, šalju pismo savojskom vojvodi i španskom kralju[1].
  • 25. 2. - Hrvatski sabor svečano pročitao vjerski zakon po kome je, za razliku od Ugarske, priznata samo rimokatolička vjera; Požunska konfederacija nije spomenuta.
  • 19. 4. - Moravski staleži se pridružili Požunskoj konfederaciji, Matija zatim ide u Bohemiju.
  • 27. 4. - Rajhstag u Regensburgu ne uspeva da razreši sporove između katolika i protestanata u Nemačkoj - njegova paraliza će doprineti Tridesetogodišnjem ratu.
  • april, krajem - Zbor srpskih glavara u Morači: molba papi Pavlu V da ih podrži kod španskog kralja i savojskog vojvode (ali ovi oklevaju), tokom sledećeg leta manje bune zbog glasina o dolasku španske flote[5].
  • 11. 6. - Počeli pregovori između Rudolfa i Matije[6], Rudolf pokušao poslati bana Draškovića da organizira otpor u Hrvatskoj, ali Matija ga zarobio[7].
  • 25. 6. - Liebenski mir razrešava spor između cara Rudolfa i njegovog brata nadvojvode Matije: Rudolfu ostaju Češka sa Lužicom i Šlezijom, Tirol i Prednja Austrija[8] a Matija uzima Ugarsku sa Hrvatskom, Austriju i Moravsku uz nasledstvo češke krune.
  • proleće-leto - Pravdajući se glađu, uskoci pljačkaju sve brodove, harambaša Juriša upao u Pulu, Mlečani blokirali Senj. Tokom leta nekoliko puta upadali u Liku i odvodili stoku[9].
  • 3. 9. - Hrvatski sabor u Zagrebu: određeni nunciji za krunidbeni sabor, zahtjeva se imenovanje novog bana[12].
  • 10. 11. - Matija krunisan u Požunu. Zatim za ugarskog palatina postavljen István Illésházy a za hrvatskog bana ponovo Toma Erdedija. Potvrđeni članci krunidbenog sabora, u 9. se kaže da Vlasi postaju kmetovi hrvatske vlastele[12].
  • 13. 12. - Srpski zbor u Morači, glavari Crne Gore i istočne Hercegovine opet priznaju savojskog vojvodu za kralja kada dođe da ih oslobodi (ništa od toga)[1]; patrijarh mu piše da će ga krunisati po zakonu svetih Nemanjića ali mora se obavezati da neće dirati u pravoslavnu veru[13].

Kroz godinu[uredi - уреди]

  • Kranjski staleži predlažu da se "vlasi" maknu iz Hrvatske duž cele slavonske i ugarske granice (ne žele koncentraciju njihove vojne sile u nadvojvodinim rukama u Hrvatskoj)[14].
  • Ugarski sabor podeljen u "gornji" (velikaški) i "donji" (plemićki), u budućnosti hrvatski velikaši zanemaruju hrvatski sabor[15].
  • 1608-10 - Prva buna štibrenaca (zajedničkih kaptolskih podložnika) kada je zagrebački Kaptol pokušao vratiti tlaku[16].
  • Toma Erdődy ponovo hrvatski ban (do 1614).
  • Katastrofalan zemljotres na crnogorskom primorju, prekid rada solane u Sutorini zbog spuštanja obale[17], pogođen i Kotor[18].
  • Marin Bici je novi barski nadbiskup i primas Srbije.
  • Prvi sigurniji pomen Eparhije temišvarske (episkop Neofit).
  • Zapis u užičkom kraju: "i tada se umnoži svaka nepravda među ljudima i bezčašće roditeljima od njihove dece i usahnu svaka ljubav blaga među ljudima i čovek čoveka davi i kolje"[19].
  • Živopis u Hopovu[20].
  • Peter Rothe formulirao Fundamentalnu teoremu algebre.
  • Adana postala redovna osmanska provincija, ranije su njome vazalski upravljali Ramazanidi.
  • Karl I. je postao prvi knez Lihtenštajna.

Rođenja[uredi - уреди]

Smrti[uredi - уреди]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1608.

Reference[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 Vladimir Ćorović, Preokret u držanju Srba, rastko.rs
  2. Klaić, 460
  3. Klaić, 461
  4. Istorija s. n., 453
  5. Istorija s. n., 329-30
  6. 6.0 6.1 Horvat, Posljednje godine kralja Rudolfa
  7. Klaić, 463
  8. Klaić, 464
  9. Istorija s. n., 317
  10. Historija n. J., 485
  11. History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Volume 1, p. 188 (Google Books)
  12. 12.0 12.1 Horvat, Drugo banovanje Tome Erdeda
  13. Istorija s. n., 330-1
  14. Historija n. J., 698
  15. Historija n. J., 711
  16. Historija n. J., 724-7
  17. Dr Goran Ž. Komar, Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije 1687-1797, rastko.rs
  18. Istorija s. n., 417
  19. Ćorović, Književnost u Bosni i Hercegovini, rastko.rs
  20. Historija n. J., 577
Literatura