Kamaldolijanci

Izvor: Wikipedia
Kamaldolijanci
Congregatio Camaldulensis Ordinis S. Benedicti
Kamaldolijanski grb
(Kamaldolijanski grb)
Kratica naziva: O.S.B. Cam.
Godina osnivanja: 1024 - 1025
Godina reorganiziranja:
Reorganizator: -
Mjesto osnivanja: Camaldoli (Toskana)
Sveti Romuald
utemeljitelj: Sveti Romuald
krilatica: Ego vobis, vos mihi
Službeni jezik: latinski
Sjedište:
Kamaldolijanski general:
Kamaldolijanski čelni čovjek: general
Roditeljski red: benediktinci
Redovi nastali iz ovog reda:
Podredovi:
Broj pripadnika: 107
Poznati pripadnici:
Odijelo:
...

Kamaldolijanci (latinski: Congregatio Sancti ordinis Benedikt Camaldulensis) je ime katoličkog pustinjačkog crkvenog reda koji je ime dobio po samostanu Camaldoli, pored Arezza (Toskana).

Historija i karakteristike reda[uredi - уреди]

Red je osnovao benediktinski monah sv. Romuald (951. - 1027.) između 1024 - 1025 u samostanu Camaldoli, koji se nalazi u manjem šumarku na 1100 metara iznad mora. Blizu samostana nalazi se i danas oko 50 pustinjačkih kućica, izgledom na kolibice, koje su jedna od druge jednako udaljene.

Paolo Giustiniani je 1510 reformirao je pravila kamaldolijanskog reda koje je postavio sv. Romuald. Giustinianijeva reforma išla je za tim da nije toliko važna strogoća askeze, koliko da se živi pod motom. "živi samo s Bogom i za Boga sama". Njegova teologija, tražila je da se prožimaju Kristov misterij i svakodnevni vjerski život.

Kamaldolijanci su se 1966 pridružili benediktinskoj konfederaciji kao Congregatio Sancti ordinis Benedikt Camaldulensis.

Samostan Camaldoli

Kamaldolijanci danas imaju oko deset muških monaških samostana po Italiji, Americi, Brazilu i Indiji. Postoje također i ženski samostani sestara kamaldolijanki u Italiji, SAD-u, Brazilu, Tanzaniji, Indiji, Francuskoj i Poljskoj.

Svakodnevni život monaha kamaldolijanca prolazi u zajedničkoj liturgiji, euharistijskim obredima, te satima posvjećenim samostalnom čitanju i razmatranju sv. pisma (lectio divina) i radu na svakodnevnim poslovima, školovanju i odmoru.

Kamaldolijanci su poznati po svojoj monaškoj gostoljubivosti, oni unutar svojih samostana imaju kuću za goste u koju primaju laike na duhovne vježbe, oni mogu sudjelovati u svakodnevnim molitvama i radu monaške zajednice.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]