Cisterciti

Izvor: Wikipedia
Grb reda cistercita.

Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red. Osnovali su ga sv. Robert, sv. Alberic i sv. Stjepan (Etienne) Harding, a ne kako se pogrešno misli sv. Bernard, reformiranjem benediktinaca, 1098. godine Citeaux. Najznačajniji doprinos za širenje Reda u Europi dao je sveti Bernard iz Clairvauxa u 12. stoljeću.

Odijelo im se sastoji od bijelog habita i crnog škapulara. Kad sudjeluju u korskoj molitvi i zajedničkoj liturgiji oblače bijelu široku kukulu.

Cisterciti u Hrvatskoj[uredi - уреди]

U Hrvatsku su došli 1208. godine na poziv hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II., te u Topuskom osnovali cistercitsku opatiju. U 13. stoljeću još su osnovane opatije u Kutjevu i u Zagrebu na Dolcu. Sredinom 16. stoljeća cisterciti nestaju iz hrvatskih krajeva.

Od 1982. godine cistercitska zajednica ponovno postoji u Hrvatskoj u Jastrebarskom. Osnovana je od cistercitske opatije Wettingen-Mehrerau iz Bregenza u Austriji i pripada istoimenoj kongregaciji, kao i Opatija Stična u Sloveniji.

Cisterciti se javljaju i u Bačkoj na području Subotičke biskupije. Mađarski povjesničar Istvan Katona smatra da je opatija u Monoštoru bila cistercitska. [1].

Bilješke[uredi - уреди]

  1. Zvonik br. 134/2005. Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke

Vanjske veze[uredi - уреди]


P religion world.svg Nedovršeni članak Cisterciti koji govori o religiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.