Kapucini

Izvor: Wikipedia
Red manje braće kapucina
Ordo Fratrum Minorum Capuccinorum
grb
( grb)
Kratica naziva: O.F.M.Cap.
Godina osnivanja: 1520.
Godina reorganiziranja:
Reorganizator: -
Mjesto osnivanja: Fermo
Matteo da Bascio
utemeljitelj: Matteo da Bascio
krilatica:
Službeni jezik:
Sjedište: Via Piemonte 70, Rim
general ministar: Mauro Jöhri
čelni čovjek: general ministar
Roditeljski red: Franjevci
Redovi nastali iz ovog reda:
Podredovi:
Broj pripadnika: 11 000 (1991.)
Poznati pripadnici:
Odijelo: smeđi plašt sa kapuljačom
...

Red manje braće kapucina ili kraće Kapucini (latinski: Ordo Fratrum Minorum Capuccinorum, akronim: O.F.M.Cap.) je katolički crkveni red, autonomna grana franjevačkog reda. [1]

Historija reda[uredi - уреди]

Red je kao reformski pokret osnovao franjevački redovnik Matteo da Bascio - 1525. [1]uz dozvolu pape Klementa VII.

Njegov cilj bio je povratak izvornim pravilima reda, kako ih je zamislio i živio sv. Franjo Asiški, a to je po njemu u prvom redu bio povratak samotnom životu pustinjaka - tj.asketizam. Jedna od njegovih prvih mjera bila je promjena odijela, njegovi sljedbenici hodali su bosi i nosili jednostavni - habit sa kapuljačom (talijanski: capuccino, po čemu su dobili i ime) i mogli puštati brade. [1]. Matteo je vrlo brzo okupio brojne sljedbenike, koji su živjeli izuzetno skromno i jednostavno, na granici siromaštva, vremenom je to donekle ublaženo, iako red i danas prakticira strogi asketizam. Za Kapucine je bilo osobito teško progrmiti 16. vijek, kad su maltretirani od starijih grana franjevaca, i kad im je papa zabranio širenje izvan Italije. [1]

Veliki udar za Kapucine zbio se 1542. kad je njihov generalni vikar Bernardino Ochino prešao u protestante, to ih je gotovo dotuklo. Ipak su nastavili raditi i širiti se, pa su već 1571. imali - 17 000 pripadnika. [1]Kapucini su odigrali gotovo jednako važnu ulogu kao jezuiti u borbi protiv reformacije, naročito na samom početku i to kod jednostavnog priprostog svijeta. Tako da im je od 1574. dopušteno potpuno slobodno širenje reda, a od 1619. dana i potpuna autonomija. [1]Svoj zenit imali su sredinom 18. vijeka, kad su imali 34 000 članova. Od Francuske revolucije počeo je pad njihove popularnosti, pa im se i broj članova smanjuje. [1]

Kapucini su se proslavili svojim ustrajnim herojskim radom, za vrijeme velikih epidemija koje su harale Evropom od 16. do 18. vijeka. Isto su tako poznati po svom misionarskom i društvenom radu kod siromašnih društvenih slojeva. [1]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 "Capuchin" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/94393/Capuchin. pristupljeno 31. 08. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди]