Zaštićena područja u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Zaštićena područja prirode u Hrvatskoj su oni dijelovi teritorije koji su značajni po biodiverzitetu, relativnoj očuvanosti izvornog pejzaža i/ili estetsko-turističkih potencijala. Hrvatska je bogata prirodnim vrijednostima rasprostranjenim na području od najviših planinskih vrhova preko nizina pa sve do mora. Zbog geografskog, geološkog i geomorfološkog položaja na relativno malom prostoru isprepliću se mediteranski, alpinski i kontinentalni biogeografski utjecaji te se Hrvatska smatra žarištem („hot spot“) bioraznolikosti u Evropi. Također, područje Dinarida obuhvata više od polovine teritorije Hrvatske, koja se odlikuje mnogobrojnim kraškim oblicima i speleološkim objektima (poljima, pećinama, jamama, vrtačama, zaravnima). To je vizuelno najatraktivniji dio Hrvatske i dom za mnoge endemske vrste.[1]

Kategorije zaštićenih područja[uredi | uredi kod]

Zaštićeno područje je geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sistema. Ono je definirano Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) koji je ujedno osnovni pravni akt kojim se propisuju odredbe za zaštitu prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske.

Na osnovu Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) u Hrvatskoj postoji devet kategorija zaštite: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajolik, park-šuma te spomenik parkovne arhitekture. Postoje razlike između nacionalnih kategorija Hrvatske i IUCN-ovih kategorija zaštićenih područja:[2]

  • u Hrvatskoj je devet (9) kategorija, po IUCN je sedam (7)[3]
  • četiri kategorije su identične - strogi rezervat prirode, nacionalni park, spomenik prirode i značajni krajobraz (zaštićeni pejzaž)
  • park prirode i regionalni park ne postoje u IUCN kategorijama, ali sadržajno odgovaraju zaštićenom krajoliku (pejzažu) - kategorija V
  • dvije kategorije su neuporedive, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture

Lista kategorija prema zakonodavstvu u Hrvatskoj[uredi | uredi kod]

Redni
broj 		Naziv kategorije Broj
IUCN
kategorije[4] 		Namjena Nivo
upravljanja 		Broj
proglašenih
područja 		Površina
km2
1. Strogi rezervat[5] Ia očuvanje izvorne prirode,
praćenje stanja prirode te obrazovanje 		državni i županijski 2 24,13
2. Nacionalni park II očuvanje izvornih prirodnih
i krajobraznih vrijednosti, znanstvena,
kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna 		državni 8 966,66
3. Posebni rezervat očuvanje radi svoje jedinstvenosti,
rijetkosti ili reprezentativnosti,
a osobitog je znanstvenog značenja 		državni i županijski 79 396,61
4 Park prirode zaštita bioraznolikosti,
georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti, odgojno-obrazovna, kulturno-povijesna, turističko-rekreacijska namjena 		državni 12 4.023,42
5 Regionalni park zaštita bioraznolikosti,
georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti, održivi razvoj i turizam 		županijska 2 13,4
6 Spomenik prirode III ekološka, znanstvena, estetska ili odgojno-obrazovna županijska/lokalna 79 0,02
7 Značajni krajolik V zaštita krajobrazne vrijednosti,
bioraznolikosti i georaznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja, odmor i rekreacija 		županijska i općinska 81 14,87
8 Park-šuma neprimjenljivo očuvanje prirodne ili sađene šume veće krajobrazne vrijednosti,
odmor i rekreacija 		županijska/lokalna 27 0,39
9 Spomenik parkovne arhitekture neprimjenljivo očuvanje umjetno oblikovanog prostora odnosno stabla koji ima estetsku,
stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost 		županijska 120 0,12

Spisak zaštićenih područja[uredi | uredi kod]

Do 7.4.2021. Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno je ukupno 410 područja na ukupno 821327,25 ha što čini 9,3 % ukupnog teritorija Hrvatske.[6]

Istovremeno na WDPA portalu evidencija se znatno razlikuje, što je posljedica različitih metodologija praćenja zaštićenih područja.[7]

Strogi rezervati[uredi | uredi kod]

Na listi WDPA koju čini 1.198 zaštićenih područja u Hrvatskoj nalaze se i dva područja sa kategorijom strogi rezervati [8]

Foto Naziv
područja 		Broj IUCN
kategorije 		Godina Površina
(ha) 		Opština
Bijele i Samarske stijene Ia 1985.[9] 1.298 Ogulin
Hajdučki i Rožanski kukovi Ia 1969.[10] 1.298 Senj

Nacionalni parkovi[uredi | uredi kod]

U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 8 nacionalnih parkova.[11]

Plitvička jezera, Brijuni, Kornati, Mljet, Krka, Paklenica, Risnjak, Sjeverni Velebit[7]

Posebni rezervati[uredi | uredi kod]

Lokrum, Glavine - Mali Luka, Kopački rit, Štirovača, Crna Mlaka, Laudonov gaj, Lun - Divlje Maline, Motovunska šuma, Limski zaljev, Malostonski zaljev, Debela Lipa - Velika Rebar, Cret Dubravica, Cret Banski Moravci, Mali Kalnik, Vrljika - izvor, Kočje, Čempresada Pod Gospu, Mrkan, Bobara i Supetar, Pod Gredom, Prud, Orepak, Modro oko i jezero Desne, Kuti, Delta Neretve,[12]

Parkovi prirode[uredi | uredi kod]

U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 12 parkova prirode (22.2.2021.).

Park prirode Biokovo, Park prirode Kopački rit, Lastovsko otočje, Lonjsko polje, Park prirode Medvednica, Papuk, Park prirode Telašćica, Velebit, Vransko jezero, Učka, Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Dinara[13]

Regionalni parkovi[uredi | uredi kod]

Na listi WDPA zaštićenih područja u Hrvatskoj nalaze se i dva područja pod naslovom regionalni parkovi, bez oznake kategorije. [14]

Foto Naziv
područja 		Godina Površina
(ha) 		Opština
Regionalni park Mura-Drava 2011.[15] 87.680 Osijek
Moslavačka gora 2011.[16] 15.108 Bjelovar

Spomenici prirode[uredi | uredi kod]

U Republici Hrvatskoj je zaštićeno 79 spomenika prirode (Bioportal, 1.1.2021.).[17]

Velnačka glavica, Grapčeva špilja, Hušnjakovo brdo, Špilja Vindija, Velika (Mačkova) pećina, Amidžina pećina, Jama Baredine, Cerovačke pećine, Crna pećina, Crveno jezero, Gromačka špilja, Pećina Golubnjača, Ponor Gotovž, Stijena Kolač, Pećina Ledenica, Špilja Lokvarka, Markova jama, Medina pećina, Špilja Medvidina, Špilja Modrič, Modro jezero, Močiljska špilja, Modra špilja, Pećina Ostrovica, Otruševačka špilja, Pećina Pčelinja, Petrićeva pećina, Špilja Rača, Ruskamen, Samogradska pećina, Špilja na otoku Ravniku, Špilja Šipun, Špilja Šupljara, Špilja u kamenolomu Tounj, Veternica (pećina), Špilja Vidovka, Stijena Visibaba, Vela Draga, Vela špilja, Špilja Vranjača i Zametska pećina.[18]

Značajni krajolici[uredi | uredi kod]

Konavoski dvori, Badija, Predolac-Šibenica, Rijeka Dubrovačka, Uvala Vučina, Uvala Prapratno

Park šume[uredi | uredi kod]

Golubinjak, Japlenški vrh, Šijana, Zlatni rt-Škaraba, Gornje Čelo, Donje Čelo, Jankovac, Trakošćan, Stražnik, Župetnica, Pod javori, Kanovci, Brdo djed, Borik, Hober, Velika i Mala Petka,[19]

Spomenici parkovne arhitekture[uredi | uredi kod]

U Hrvatskoj zaštićeno je 120 spomenika parkovne arhitekture (Bioportal, 1.1.2021.).[6]

Park Foretić, Čempres u Čari, Platana u Trstenom, Platana na Brsaljama, Drvored čempresa na Korčuli, Čempresi iznad Orebića

Ramsarska područja[uredi | uredi kod]

U Hrvatskoj se nalazi pet (5) Ramsar područja, ukupne površine 93.590 ha.[20]

Redni
broj 		Foto Naziv
područja 		Evidencioni
broj 		Vrsta baštine Godina Površina
(ha) 		Opština
1. Lonjsko polje 584 Park prirode 1992.[21] 51.218 Sisak
2. Ribnjaci Crna Mlaka 582 Posebni rezervat prirode 1992.[22] 756 Jastrebarsko
3. Vransko jezero 2109 Park prirode 2013.[23] 5.748 Biograd na Moru
3. Delta Neretve 585 1992.[24] 12.742 Metković, Opuzen
3. Park prirode Kopački rit 583 Park prirode 1992.[25] 23.126 Bilje

Reference[uredi | uredi kod]

  1. ↑ „Što je zaštićeno područje”. Zavog za zaštitu okoliša i prirode- www.haop.hr/. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  2. ↑ „Kategorije zaštićenih područja u Hrvatskoj”. Zavod za zaštitu okoliša i prirode- www.haop.hr/. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  3. ↑ Zaštićena područja - www.iucn.org(en)
  4. ↑ Kategorije zaštićenih područja - www.iucn.org(en)
  5. ↑ „Izvještaj o stanju prirode u Hrvatskoj 2013 - 2017 - 4.4 Zaštićena područja”. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike- mingor.gov.hr/. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  6. ↑ 6,0 6,1 „Što je zaštićeno područje”. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - www.haop.hr. Pristupljeno 27. 7. 2021. 
  7. ↑ 7,0 7,1 „Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  8. ↑ WDPA: Zaštićena područja u Hrvatskoj (1198) - www.protectedplanet.net - Pristupljeno 20.12.2021
  9. ↑ „Bijele i Samsrske stijene”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2021. (en)
  10. ↑ „Hajdučki i Rožanski kukovi”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021. 
  11. ↑ „Nacionalni parkovi u Hrvatskoj”. Ministarsvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - mingor.gov.hr. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  12. ↑ „Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - Posebni rezervati”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  13. ↑ „Parkovi prirode u Hrvatskoj”. Ministarsvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - mingor.gov.hr. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  14. ↑ „Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - regionalni parkovi”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  15. ↑ „Regionalni park Mura-Drava”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021. 
  16. ↑ „Moslavačka gora”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021. 
  17. ↑ „Ostala zaštićena područja u Hrvatskoj”. Ministarsvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - mingor.gov.hr. Pristupljeno 9. 10. 2021. 
  18. ↑ „Zaštićena područja u Hrvatskoj - spomenici prirode”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  19. ↑ „Broj zaštićenih područja u Hrvatskoj - park šume”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 10.10. 2021. 
  20. ↑ „Ramsarska područja u Hrvatskoj”. Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  21. ↑ „Park prirode Lonjsko polje”. Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  22. ↑ „Ribnjaci Crna Mlaka”. Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  23. ↑ „Vransko jezero”. Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  24. ↑ „Delta rijeke Neretve”. Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  25. ↑ „Park prirode Kopački rit”. Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
Portal Hrvatska
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaštićena_područja_u_Hrvatskoj&oldid=41435369