Papuk

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pogled na Papuk iz okolice Daruvara

Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline.

O Papuku[uredi - уреди | uredi izvor]

Najviši joj je istoimeni vrh na 953 m, a osim njega viša od 900 m je još jedino Ivačka glava (913 m). Vrhovi su zaobljeni, što je karakteristični za sve stare planine.[1]

Paleozojsku jezgru, građenu od gnajsa, na rubovima prekrivaju kredne (vapnenac i dolomit) i tercijarne (lapor) naslage.

Na Papuku danas više nema ruda isplativih za eksploataciju. Rudna bogatstva u prošlosti su iskorištavali Kelti i Sasi. Stijene su stare između 350 i 375 milijuna godina. Mnoge vulkanske stijene stare između 60 i 260 milijuna godina, upućuju na to da su najviši dijelovi Papuka nastali u mlađim geološkim razdobljima Zemlje, u isto vrijeme kada i Alpe.[2]

Ogoljelih stijena ima samo u nižim dijelovima i potočnim koritima. Za slavonsko su gorje neobične Sokoline stijene (564 m) nedaleko od Gornjeg Vrhovaca, koje su mjestimično gole, glatke i gotovo okomite.

Iznad 500 metara nadmorske visine dominira bukva, a u bukovim šumama nalaze se jele, gorski javor, običan jasen i planinski brijest. Na visini približno 500 metara pojavljuje se uz spomenuto drveće hrast kitnjak, divlja trešnja, lipa, grab i kesten. U nižim predjelima nalaze se grab, klen, još više divlje trešnje i divljih krušaka, hrast, cer i lipa. Duž obala vodotoka je močvarno bilje, posebno crna topola. U višim predjelima od grmlja dominira obični likovac, božikovina, širokolisna kurika, lijeska i bazga, gljive i ljekovito bilje. U nižim predjelima može se naći crna bazga, malina, kupina, srijemuša i medvjeđi luk, te drugo začinsko bilje.[1]

Papuk je izvorno područje mnogih vodenih tokova savskog i dravskog porječja: (Čađavica, Karašica, Pakra, Orljava, Voćinka, Vojlovica, Vučica, Dubočanka[1]).

Papuk sa svojim razvedenim grebenima i uvalama, s bujnom vegetacijom, karakterističnom florom i faunom, uz obilje izvorske vode i gustu mrežu putova, predstavlja vrlo prikladno područje za razvitak planinskog turizma.

Na području Papuka sačuvani su značajniji ostaci kulturne baštine vezani za dva povijesna razdoblja, prethistorijsko razdoblje te razdoblje srednjeg vijeka.

Papuk - zaštićeno područje[uredi - уреди | uredi izvor]

Poznata su rekreacijska papučka središta su Zvečevo, Jankovac i Velika, kao i arboretum Lisičine.

Na Papuku su izgrađeni planinarsko-turistički objekti:

  • planinarski dom Lapjak (335 m) 3 km udaljen od Velike
  • termalno kupalište Toplice (296 m) nedaleko od Velike
  • planinarska kuća Trišnjica, 7 km od doma Lapjaka
  • dom gorske službe spašavanja na Nevoljašu (725 m)
  • planinarski dom Jankovac (475 m) na sjevernim obroncima Papuka

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 Benković 2006, pp. 108.
  2. Benković 2006, pp. 107.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]