Hušnjakovo brdo

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Rekonstrukcija obitelji krapinskog pračovjeka na Hušnjakovom brdu u Krapini.

Hušnjakovo brdo (poznato i kao Hušnjakov brijeg) paleolitsko je nalazište na kojem su nađeni ostaci neandertalaca. Nalazi se u zapadnom dijelu grada Krapine. Proglašeno je paleontološkim spomenikom prirode. Važan je paleontološki, paleoantropološki i arheološki lokalitet.[1]

Istraživanja započinju 23. 8. 1899. godine, kada je Dragutin Gorjanović-Kramberger na poziv fra Dominika Antolkovića posjetio nalazište na Hušnjakovom brdu, kako bi proučio ostatke kostiju i zubi, koji su tamo pronađeni. Uslijed iskopavanja pijeska koje se vršilo na spomenutom brdu, radnici su pronašli fragmente kostiju. Tokom šest godina iskapanja nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, brojna kamena oruđa iz razdoblja paleolitika, te fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i drugih životinja. Starost ovog bogatog nalazišta odgovara vremenu od prije 130.000 godina. Također su pronađeni i ostaci ognjišta, po čemu se može zaključiti, da je krapinski pračovjek poznavao vatru. Živio je u špiljama, a pješčenjaci Hušnjakovog brda bili su vrlo prikladni za kopanje takvi špilja. Kasnije su zatpane nanosima rječice Krapinice. [2]

Na Hušnjakovom brdu osnovan je Muzej evolucije 1970. godine, a na otvorenom prostoru postavljene su rekonstrukcije krapinskog pračovjeka i njegove obitelji uz vatru, te rekonstrukcije životinja. [3] Novi muzej nazvan Muzej krapinskih neandertalaca svečano je otvoren 27. 2. 2010. godine.

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]