Dinara
 Ovo je glavno značenje pojma Dinara. Za brdo istočno od Omiša, v. Omiška Dinara. |
Dinara
| |
|---|---|
 Pogled na Dinaru s Kninske tvrđave | |
| Visina |  Troglav - 1913 m Sinjal (Dinara) - 1831 m
|
| Ostali vrhovi | Badanj - 1281 m |
| Planinski masiv | Dinaridi |
| Lokacija | |
| Država | Hrvatska Bosna i Hercegovina
|
| Najbliža mjesta | Knin Sinj Livno |
| Geologija | |
| Starost | Mezozoik |
Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dinara dijeli Livanjsko polje od Sinjskog, te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84 km (druga po duljini planina u Dinarskom gorju nakon Velebita), između rijeke Cetine na jugozapadu i Livanjskog polja na sjeveroistoku. Na jugoistočnom dijelu planinski masiv Dinare prelazi u Kamešnicu. U geografskim pojmovima planinski prostor od Slovenskih Alpa do Šarskih planina često se naziva Dinaridi.
Najviši vrh, Troglav (1913 m) nalazi se u BiH, a vrh Sinjal ili Dinara (1831 m) najviši je vrh u Hrvatskoj (nakon njega slijede po visini Kamešnica (1809 m), Biokovo (1762 m), Velebit i druge planine). Često se umjesto naziva za vrh Sinjal upotrebljava i ime planine - Dinara, pa čak takvo imenovanje preteže u zemljopisnim kartama i publikacijama.
Park prirode[uredi - уреди | uredi kôd]
Park prirode Dinara obuhvata područje masiva Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te kraška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu. Park je 12.-ti park prirode u Republici Hrvatskoj. Područje parka prirode je važno zbog očuvanih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, brojnih divljih vrsta biljnog i životinjskog svijeta, endema te cjelokupne raznolikosti prirodnih i poluprirodnih staništa, vrijednosti proizašlih iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, autohtonih pasmina i sorata te bogatog kulturnog i povijesnog nasljeđa sačuvanog u brojnim arheološkim nalazima i na kulturno-povijesnim lokalitetima.[1]
Reference[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ „Parkovi prirode u Hrvatskoj”. Ministarsvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - mingor.gov.hr. https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-zastitu-prirode-1180/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/1196. Pristupljeno 9. 10. 2021.
Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi kôd]
Ostali projekti[uredi - уреди | uredi kôd]
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Dinara |
