Sigismund II August
| Sigismund II August | |
|---|---|
| |
| Portret Sigismunda II (Lucas Cranach Mlađi) | |
| Kralj Poljsko-Litvanske Unije | |
| Vladavina | 1548. - 1572. |
| Krunidba | 1530. |
| Prethodnik | Sigismund I Stari |
| Nasljednik | Henri III |
| Supruga | Elzabeta Austrijska (umrla 1545.), Barbara Radziwiłł (umrla 1551.), Katerina Austrijska (umrla 1572.) |
| Dinastija | Jagelovići |
| Otac | Sigismund I Stari |
| Majka | Bona Sforza |
| Rođenje | 1. august 1520. Krakov |
| Smrt | 7. jul 1572. Knyszyn |
| Pokop | 1574. Wawelska katedrala |
Sigismund II August (poljski: Zygmunt II August, litvanski: Žygimantas Augustas, Krakov, 1. august 1520. - Knyszyn, 7. jul 1572.) bio je kralj Poljsko-Litvanske Unije iz Dinastije Jagelovića koji je vladao od 1548. do 1572.[1]
Biografija[uredi | uredi kod]
Sigismund August rođen je kao sin jedinac Sigismunda I i Bone Sforze, - 1530. je Izabran i okrunjen za suvladara, pa je od 1544. zajedno sa ocem vladao Velikom Kneževinom Litvanijom.[1]
Kad mu je otac u aprilu 1548. umro postao je i poljski kralj.[1]
Nakon što mu je prva supruga 1545. umrla bez djece, potajno se 1547. oženio sa Barbarom Radziwiłł, pripadnicom moćne litvanske magnatske familije. Kada se 1548. htio i javno vjenčati, digao je na noge poljsku šljahtu, koja se ionako bojala prevelikog utjecaja Radziwiłłovih, pa je na sve moguće načine pokušavala da se taj brak poništi. Sigismund je ipak uspio utišati sve svoje neprijatelje, ali mu je i Barbara umrla mlada 1551., ne podarivši mu nasljednika (navodno ju je otrovala njegova majka). Treći put se oženio 1553. sa sestrom svoje prve žene Katarine, ali ni u tom braku nije dobio djete, pa je njegovom smrću izumrla Dinastija Jagelovića.[1]
Kad je Livonski red (grana Teutonskog viteškog reda) 1559. shvatio da je postao preslab da se odbrani od sve učestalijih napada iz Velike Moskovske Kneževine, zatražio je (i dobio) Sigismundovu zaštitu koju im je on već prije ponudio. Njegova intervencija nakratko je otklonila opasnost, ali kako su na Livoniju navalili ne samo Moskovljani, već i Švedska i Danska, Livonski red i Sigismund August sklopili su u Vilniusu 1561. - Vilniusku uniju. Nakon tog su livonijske zemlje sjeverno od rijeke Dvine priključene direktno Litvaniji, dok je Kurlandija južno od Dvine, postala sekularna kneževina i poljska domena.[1]
Zbog Livonije vodio je Livonski rat sa carem Ivanom Groznim, taj rat ga je prisilio da ustavno preuredi Poljsko-Litvansku Uniju ne bi li je učinio čvršćom.
Uz podršku poljske i litvanske vlastele Sigismund je svoja nasljedna prava u Litvaniji - 1564. dao Poljskoj, pa je na taj način izjednačio te dvije zemlje. Nakon tog je 1569. dao Poljskoj domene Podlasje, Volinj i Kijevsko vojvodstvo, time je povećao broj njemu privrženih članova sejma. Taj prošireni sejm je nakon tog 1569. izglasao - Lublinsku uniju, njome su Poljska i Litvanija, od personalne prerasle u realnu uniju.[1]
Uz Livonski rat (1558.-83.) njegovu vladavinu obilježio je tolerantan odnos prema protestantima (dekret o vjerskoj slobodi iz 1572.) i prepuštanje dobrog dijela svojih prerogativa u ruke sejma i šljahte.[2]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 „Sigismund II Augustus” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 10.03. 2021.
- ↑ „Sigismund II. August” (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 10.03. 2021.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Sigismund II Augustus (en)
- Sigismund II. August (sh)