Michał Korybut Wiśniowiecki

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Michał Korybut Wiśniowiecki
Portret Michała Korybuta Wiśniowieckiego.jpg
Portret Michała
Kralj Poljsko-Litvanske Unije
Vladavina 1669. - 1673.
Krunidba 1669.
Prethodnik Jan II Kazimir Vasa
Nasljednik Jan III. Sobjeski
Supruga Eleonora Maria Habsburška (sestra cara Leopolda I)
Dinastija Wiśniowiecki
Otac Jeremi Wiśniowiecki
Majka Gryzelda Wiśniowiecka
Rođenje 31. jul 1640.
selo Bilij Kaminj, Poljsko-Litvanska Unija (danas Ukrajina)
Smrt 10. novembar 1673.
Lavov, Poljsko-Litvanska Unija
Pokop 1676.
Wawelska katedrala

Michał Korybut Wiśniowiecki (litvanski: Mykolas I Kaributas Višnioveckis, Bilij Kaminj, 31. jul 1640. - Lavov, 10. novembar 1673.[1]) bio je kralj Poljsko-Litvanske Unije koji je vladao od 1669. do 1673.[2]

Njegovu vladavinu obilježili su sukobi prohabsburgške i profrancuske frakcije, unutar šljahte pa zbog tog nijedan sejm nije završio radom na regularan način.[1]

Biografija[uredi - уреди | uredi kôd]

Michael Wiśniowiecki bio je po ocu direktni potomak Korybuta, brata kralja Jagela Jagelovića i kao takav veliki favorit poljske šljahte, koja ga je jednoglasno izabrala za kralja. Ipak je taj uspjeh bio i rezultat velikog ugleda koji je uživao njegov otac Jeremi Wiśniowiecki veliki magnat u Ukrajini, koji je uspio pobjediti Zaporoške Kozake i tako ugušiti njihov ustanak. S druge strane veliki minus njegova oca bio je nedostatak političke mudrosti, jer je u svemu slijepo sljedio Habsburgovce.[2]

Njihovi protivnici okupljeni oko francuskog favorita Jana III. Sobjeskog, mladog vojskovođe koji je svojim pobjedama oduševio mnoge, na sve moguće načine željeli su Michaela srušiti s trona.[2]

Njihova trvenja rezultirala su velikim porazom Poljsko-Litvanske Unije od udruženih osmansko - kozačkih snaga[2] 1672. i gubitkom strateški važne fortifikacije Kamjanjec-Podiljski.[1]

Zbog tog poraza je Michael morao pristati na vrlo nepovoljan mirovni ugovor sa Osmanlijama kojeg je potpisao u Bučaču 1673. Na osnovu tog ugovora je čitava Poljska Ukrajina pripala Osmanskom Carstvu, koje je pored tog dobilo i visoke reparacije.[2]

Njegova prerana smrt i briljantna pobjeda Jana Sobjeskog u Bitci kod Hotina 1673. rezultirala je izaborom Jana Sobjeskog za novog kralja.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 „Michał Korybut Wiśniowiecki” (poljski). Encyklopedia PWN. https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Michal-Korybut-Wisniowiecki;3940479.html. Pristupljeno 16.03. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Michael Wiśniowiecki (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/biography/Michael-Wisniowiecki. Pristupljeno 16. 03. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]