Stefan Batory

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Stefan Batory
Stefan Batory 11.PNG
Portret Stefana Batorya
Poljski kralj
Vladavina 1575. - 1586.
Prethodnik Anna Jagelovićka
Nasljednik Sigismund III Vasa
Vladavina .
Supruge Anna Jagelovićka
Dinastija Batory
Otac István Bathory
Majka Katalin Telegdi
Rođenje 27. septembar 1533.
Şimleu Silvaniei, Transilvanija (danas u Rumunjskoj)
Smrt 12. decembar 1586.
Grodno Velika kneževina Litvanija (danas u Belorusiji)

Stefan Batory mađarski István Báthory (Şimleu Silvaniei, 27. septembar 1533. - Grodno, 12. decembar 1586.), bio je transilvanijski Veliki vojvoda od 1571. do 1576. i poljski kralj od 1575. - 1586.[1]

Stefan se uspješno othrvao habsburgškoj konkurenciji kod izbora za poljskog kralja, nakon tog branio poljske istočne baltičke pokrajine od ruskih nasrtaja, i pokušao stvoriti veliku državnu zajednicu od Poljaka, Rusa i Transilvanaca.[1]


Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Rođen je kao sin istoimenog oca - Istvána Bathoryja, guvernera Transilvanije, tadašnje provincije habsburgške Ugarske. Stefan je 1556. ušao u službu Ivana Žigmunda Zapolje, vojvode novoformirane nezavisne Transilvanije. Na kraju je dogurao do vrhovnog zapovjednika vojske, njega su Mađari unatoč prigovora habsburgovaca izabrali 25. maja 1571. za transilvanijskog vojvodu nakon Zapolje.[1]

Poljsko plemstvo (šlahta) je 1575. odbacilo kandidaturu habsburgškog cara Maksimilijana II za poljski tron i izabralo Stefana za kralja, jer im je on bio bliži kao zet pokojnog Sigismunda I. Jagelovića. Nakon što je osigurao da transilvanijski tron pripadne njegovom bratu Kristofu, - Stefan je odjurio u Krakow gdje je okrunjen 1. maja 1576.[1]

Svoju vlast konsolidirao je tek 1577. kad je pokorio Gdanjsk. Tek tad bio je u stanju da se suoči sa tadašnjim velikim neprijateljem Poljske - Carskom Rusijom koja joj je htjela oduzeti izlaz na Baltičko more. Stefan je prvo osigurao primirje sa Osmanskim Carstvom, zatim je ojačao poljsku vojsku primivši u njene redove kao stalne jedinice Kozake. Stefan je 1579. napao vojsku cara Ivana IV Groznog i ušao u Livonski rat, koji je sretno okončao po njega, jer je prisilio Ivana Groznog da mu prepusti grad Polock i cijelu Livoniju, na osnovu Sporazuma iz Jam-Zapoljskog potpisanog 15. januara 1582a.[1]

Iako je izgleda bio vjerski tolerantan, Stefan je ipak bio uvjereni katolik i čovjek snažne volje, pa je zbog tog naišao na znatan otpor kod svojih podanika, kad ih je pokušao pridobiti za protureformaciju i za snaženje autoriteta monarhije. Ali on i pored toga nije dopustio da ga te unutrašnje poteškoće zaustave u njegovim ambicioznim planovima po inozemstvu. Njegov cilj bio je ujedinjenje Poljaka, Rusa i Transilvanaca pod njegovim vladarskim žezlom.[1]

Netom prije svoje smrti htio je ponovno pokrenuti rat protiv Carske Rusije, a planirao je pokrenuti križarski rat protiv Osmanskog Carstva. Sve u svemu Stefan Batory bio je jedan od najvažnijih snažnih i ambicioznih vladara u historiji Poljske.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 "Stephen Báthory" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/biography/Stephen-Bathory. pristupljeno 30. 09. 2015. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Prethodnik: Poljski kralj Nasljednik:
Anna Jagelovićka Sigismund III Vasa