Piast Kolar

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Piast Kolar
Piast.jpg
Piastova gravura
vojvoda
Vladavina 9. vijek
Prethodnik Popiel
Nasljednik Zemovit
Supruga Žepiha
Djeca Zemovit
Dinastija Pjastovići
Otac Chościsko
Rođenje oko 740.
Smrt 861.

Piast Kolar (poljski: Piast Chościskowic ili Piast Kołodziej, ?, oko 740. - ?, oko 861.) , bio je mitski osnivač Dinastije Pjastovića, otac prvog poljanskog vojvode Zemovita.[1]

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

O njemu u kronici Gallusa Anonymusa - Gesta principum Polonorum, piše da je bio majordom na dvoru Popiela i da je živio kao skromni seljak u selu pored Gniezna.[2] U kasnijim romansiranim pričama on živi u Kruszwici.[2]

Legenda o njemu koja se još i danas prepričava, kazuje da se bavio izradom i popravkom kola - zbog tog je Kolar.[2] Najvažniji događaj koji ga je obilježio bilo je šišanje njegova sina (Zemovita), što se obavljalo kad dječak navrši sedam godina, i kad brigu o njemu preuzima otac od majke. Tom činu prisustvovalo je i dvoje putnika namjernika, koje je velikodušni Piast ugostio, pa je on i njima dao da sudjeluju u šišanju. Oni su kad su odrezali pramen kose, napravili neobičan znak iznad mladićeve glave, poput križa. Nakon tog je svaki dječaku poželio mudrost i slavu a dali su mu i ime - Zemovit što je značilo Gospodar porodice. Nakon tog je sljedila gozba, ali kad su otišli jela i pića bilo je dvostruko više, pa su seljani zaključili da su oni bili božanska bića.[1]

U poljskoj historiografiji postoje brojne hipoteze o njemu, po jednoj on se kao Popielov majordom pobunio protiv njega i svrgnuo ga s trona.

Po drugoj on je bio samo jedan od vođa pobune protiv Popiela.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 "Piast Kołodziej" (poljski). PolskaTradycja. https://www.polskatradycja.pl/legendy/kujawskie/piast-kolodziej.html. Pristupljeno 29.03. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 "Piast Kołodziej" (poljski). Wladcy Myslenice. http://www.wladcy.myslenice.net.pl/Polska/opisy/Piast%20Kolodziej.htm. Pristupljeno 29.03. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]