Kruszwica
Kruszwica
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 52°40′N 18°19′E / 52.667°N 18.317°E | |
| Država |  Poljska
|
| Vojvodstvo | Kujavsko-pomeransko |
| Povjat | Inowrocław |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Dariusz Witczak |
| Površina | |
| - Ukupna | 3.46 km²[1] |
| Stanovništvo (2019.) | |
| - Grad | 5,676[1] |
| - Gustoća | 1,640 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 88-170[1] |
| Karta | |
  Kruszwica Pozicija Kruszwice u Poljskoj | |
Kruszwica (njemački: Kruschwitz) je grad 5,676 stanovnika[1] u Kujavsko-pomeranskom vojvodstvu.[2]
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Kruszwica leži na obje obale Jezera Goplo, nedaleko od mjesta gdje ponovno izvire rijeka Noteć udaljena šesdesetak km jugoistočno od svog vojvodskog centra Bydgoszcza.
Historija[uredi | uredi kod]
Najstariji tragovi naselja iz 6. - 7. vijeka, iskopani su na zapadnoj obali Jezera Goplo kada je tadašnja Kruszwica bila centar velike ekonomske i strateške. Čak se pretpostavlja da je za 8. - 9. vijeka bila prijestolnica plemena Gopljana.[2]
Druga polovica 10. i čitav 11. vijek bio je period najveće slave u historiji Kruszwice, jer je tad bila jedna od prijestolnica prvih monarha iz Dinastije Pjastovića. U to je vrijeme bila je i sjedište biskupije.[2]
Otprilike sredinom 14. vijeka sagrađen je zidani zamak umjesto starog, koji je postao strateška točka na poljsko-teutonskoj granici.[2]
Poljsko-litavski kralj Jagelo dodjelio je Kruszwici 1422. - status grada. To joj nije puno pomoglo jer je odtad polako propadala, zbog požara i ratova, posljednji udarac dogodio se 1657. za švedske invazija kad je razoren veći dio grada i zamak.[2]
Nakon Prve podjele Poljske 1772. Kruszwica je postala dio Kraljevine Pruske. Kraj 19. vijeka bio je vrijeme kad je grad počeo ekonomski prosperirati nakon otvaranja šećerane i kanaliziranja rijeke Noteć, što je omogućilo jeftiniji transport prema Bydgoszczu.[2]
