Lav IX

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Papa Lav IX)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Lav IX.
Leon IX

Pravo ime Bruno Hugonis
Papinstvo počelo 1049.
Papinstvo završilo 1054.
Prethodnik Damaz II.
( 1048.- 1049.)
Nasljednik Viktor II.
(1054. - 1057.)
Rođen 21. lipnja 1002.
Eguisheim, Elzas
Umro 19. travnja 1054.
Rim
Ostali pape imena Lav

Sveti Lav IX. bio je papa od 1049. do 1054. godine, poznat prije svega po ulozi u događajima koji će dovesti do velikog Crkvenog raskola između katolika i pravoslavaca 1054. godine.

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođen je u Elzasu kao Bruno von Egisheim-Dagsburg, kao sin lokalnog grofa po imenu Hugo, a koji je bio u srodstvu s njemačkim kraljem Konradom II. Bruno se obrazovao u Toulu, gdje je prvo služio kao kanonik, a potom kao biskup od 1026. godine. S tog je mjesta kasnije obavljao diplomatske misije za kralja i cara Heinricha III.

Njegov dolazak na mjesto pape je uslijedio nekoliko mjeseci po smrti pape Damaza II, čiji je kratki pontifikat bio označio prekid s periodom anarhije u Rimu izazvanim međusobno suprotstavljenim papama iz suparničkih aristokratskih klanova. I kao njegov prethodnik, uživao je podršku Heinricha III, ali i delegata iz samog Rima, koji su cijenili njegovo opredijeljenje za klinijevske reforme. U decembru 1048. ga je za novog papu izabrala skupština u Wormsu. Bruno je, međutim, inzistirao na tome da papom postane u skladu s odredbama kanonskog prava, odnosno od strane rimskih biskupa i naroda. Stoga se iz Wormsa zaputio prvo u Besançon, gdje se susreo s uticajnim opatom Hugom od Clunyja, a potom ga je reformski nastrojeni redovnik Hildebrand (budući papa Grgur VII) pratio u Rim. Tamo je stigao u februaru 1049. gdje je uz oduševljenje građana formalno izabran za papu te uzeo ime Lav IX.

Već za nekoliko mjeseci, odnosno za Uskrs je u Rimu organizirao veliki crkveni sinod na kome je donio nove odredbe usmjerene protiv simonije kao i za uvođenje obaveznog svećeničkog celibata. Potom se uputio na putovanje po Francuskoj, Italiji i Njemačkoj gdje je predsjedao na lokalnim sinodima. Godine 1050. je, pak, organizirao sinod posvećen kontroverznim učenjima Berengara od Toursa. Godine 1052. je još jednom putovao u Njemačku, nastojeći osigurati podršku cara Heinricha III protiv Normana koji su počeli ugrožavati južne granice papske države.

Heinrich, međutim, nije imao razumijevanja za taj problem, pa se Lav okrenuo Bizantincima i caru Konstantinu IX Monomaha. Na Normane, okupljene oko grofa Apulije Onfroi de Hautevillea, je krenula bizantska vojska pod Argirom, dok je sam Lav IX organizirao i vodio vojsku koju su činili kontingenti italijanskih gradova-država, langobardskih kneževa i švapskih vitezova. Lavovo nastojanje da Normane ukloni oružanom silom je doživjelo fijasko u bitci kod Civitatea 1053. prilikom koje je saveznička vojska razbijena, a sam papa zarobljen.

Lav je nekoliko mjeseci proveo u kućnom pritvoru u Beneventou prije nego što je pušten. Tada se posvetio sporu koji je izazvalo ponašanje bizantskih funkcionara u južnoj Italiji. Carigradskom patrijarhu je Mihailu Kerulariju poslao pismo u kome tvrdi da jedino rimska Crkva posjeduje duhovni i svjetovni imperium, a kao argument koristio kontroverznu Konstantinovu darovnicu. Pismo je u Carigrad početkom 1054. odnio kardinal Humbert od Silva Candide koji je umjesto pregovora na Mihaila bacio anatemu, a na što je Mihailo anatemizirao njega; time je stvorena Zapadno-istočna šizma koja još uvijek traje.

Lav IX je u međuvremenu umro, a naslijedio ga je njegov sunarodnjak Viktor II.