Kočevje

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kočevje
Panorama grada na rijeci Rinža
Panorama grada na rijeci Rinža
Koordinate: 45°38′N 14°52′E / 45.633°N 14.867°E / 45.633; 14.867
Država  Slovenija
Pokrajina Dolenjska
Vlast
 - Gradonačelnik Vladimir Prebilič
Površina
 - Ukupna 14 km²
Visina 466
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 8 552[1]
 - Područje utjecaja 16 379[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 1330
Službena stranica www.kocevje
Karta
Kočevje is located in Slovenija
Kočevje
Kočevje

Kočevje (njemački: Gottschee) je grad od 8 552 i administrativni centar istoimene općine na jugu Slovenije od 16 379 stanovnika.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Kočevska općina leži n jugu Slovenije u pokrajini Dolenjska, ona je svojom površinom od 563,70 km² najveća slovenska općina.[2] Duga je nekih 18, i široka 5 km, a leži na prosječnoj nadmorskoj visini od 460 do 520 m. Sa zapada graniči sa Belom krajinom, a sa juga sa Hrvatskom, odnosno sa rijekom Kupom, koja formira granicu.[2] Ona je jedna od prirodno najočuvanijih sredina u Sloveniji, jer čak 90 % teritorija pokrivaju šume.[2]

Sam grad leži duž obala kraške ponornice Rinža, udaljen oko 58 km južno od Ljubljane, 46 km jugozapadno od Novog Mesta i 20 km od hrvatske granice.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Tridesetih godina 14. vijeka koruški grofovi Ortenburžani naseljuju taj kraj Nijemcima - Gottscherima koji su 600 godina uspjeli sačuvati svoj specifičan jezik i kulturu.[3] Samo mjesto se prvi put spominje 1363. u dokumentima Akvilejske patrijarhije pod imenom Gotsch. Negdje od 1418. naselje sa okolicom postaje feud Celjskih grofova, koji su njime vladali dok nisu izumrli, a od tada gradom i krajem kao vrhovni vladari - vladaju Habsburgovci. Od 1471 naselje ima status grada U vremenu turskih prodora, tadašnji burg su preselili na nešto sigurniju okuku Rinže i utvrdili bedemima.[3]

Od 1641. grad i okolica postaju feud kranjskih grofova Auersperg, oni su usred mjesta izgradili svoju rezidenciju, koju je ishvalio i Valvasor. Car Leopold II je 1791. tadašnjeg kočevskog kneza, uzdigao u rang vojvode a njegov feud u vojvodstvo.[3]

Kako je to kraški kraj sa malo plodne zemlje, stanovnici su još od srednjeg vijeka bili naučeni da dodatno zarade, kako bi preživjeli, pa su se bavili koječime, od izrade - drvenih predmeta koje bi putujući po bogatijim krajevima prodavali ili ambulantne trgovine (krošnjarstvom). Kako su i sami carevi znali za njihov jad, Fridrih III dodijelio im je 1492. pravo da se mogu po čitavoj carevini slobodno kretati i trgovati sitnom robom.[3] Odtad su Kočevci postali poznati kao trgovci - kramari.

Kad je na početku Drugog svjetskog rata Kočevje sa okolicom postalo dio talijanske okupacione zone, velik dio kočevskih Nijemaca znanih kao Gottscheri, odlučio se preseliti u Štajersku, pa se tako tokom zime 1941. / 1942. odselilo 11 509 osoba iz 176 naselja.[3] Oni su na kraju rata ispali ljudi bez domovine, jer su im nove vlasti u njihovom starom kraju zabranile povratak (a nisu ih htjeli ni u novom kraju), pa se najveći dio njih iselio u Zapadnu Njemačku.

Kočevje je tokom rata bilo čvrsta baza slovenskih partizana i mjesto gdje se u jesen 1943. održao Kočevski zbor, na kom se okupilo 572 neposredno izabranih i 78 delegiranih predstavnika Osvobodilne fronte.[3]

Centar grada i Kočevska katedrala negdje prije rata

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Kočevje je danas najpoznatije po Kočevskom Rogu mjestu - bleiburškog masakra, gdje je od maja do juna pobijeno i pobacano u kraške jame, nekoliko hiljada pripadnika osovinskih snaga, koje su se tek 15. maja predale jedinicama JA kod Bleiburga. Zarobljenici su klasificirani u tri kategorije A, B i C (ova posljednja značila je strijeljanje) dok su onima označenima kategorijama A i B sudili vojni sudovi, ali je najveći dio njih pušten na slobodu nakon odluke AVNOJ-a o općoj amnestiji 3. augusta 1945.[4] Impresivna je i kamena neoromanička župna crkva sv. Jerneja (Bartolomej) podignuta 1900. po nacrtima bečkog arhitekta Friedricha von Schmidta. Pored tog atrakcije su umjetno jezero, nastalo nakon napuštanja rudnika i ruševine utvrde Fridrihštajn iz 15. vijeka.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Kočevje je danas industrijski gradić u kom se proizvodi tekstil, kemikalije i drvna građa.

Poznati sugrađani[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 "Slovenia: Jugovzhodna Slovenija / Dolenjska" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/slovenia-jugovzhodnaslovenija.php. pristupljeno 16. 04. 2014. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "Lega in pokrajinai" (slovenski). Občina Kočevje. http://www.kocevje.si/turizem-osnovne-informacije-lega-pokrajina. pristupljeno 16. 04. 2014. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 "Zgodovina" (slovenski). Občina Kočevje. http://www.kocevje.si/zgodovina. pristupljeno 16. 04. 2014. 
  4. "Grobišče pod Krenom" (slovenski). Občina Kočevje. http://www.kocevje.si/turizem-kulturna-dediscina-grobisce-pod-krenom. pristupljeno 16. 04. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]