Sevnica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sevnica
Panorama grada na Savi
Panorama grada na Savi
Panorama grada na Savi
Koordinate: 46°0′N 15°18′E / 46.000°N 15.300°E / 46.000; 15.300
Država  Slovenija
Pokrajina Dolenjska
Statistička regija Donjoposavska regija
općina Občina Sevnica
Površina
 - Ukupna 5.0 km²
Visina 183
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 4 548[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 8290
Službene stranice
www.obcina-sevnica
Karta
Sevnica na mapi Slovenije
Sevnica
Sevnica

Sevnica (njemački:Lichtenwald) je grad od 4 548 i administrativni centar istoimene Občine Sevnica u istočnoj Sloveniji.[1]

Sevnica je nekad bila poznata kao tekstilni centar bivše Jugoslavije - zbog tvornica i škole, koja je bila rasadnik kadrova tog profila za evropski jugoistok.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Sevnica leži na istoku Slovenije u pokrajini Štajerska, u kotlini rijeke Save.

Grad je udaljen oko 40 km južno od Celja i 80 km istočno od Ljubljane.

Historija[uredi | uredi kod]

Naselje na tom mjestu prvi put se spominje krajem srednjeg vijeka - 1275. i to pod njemačkim imenom Lichtenwald, jer su u to vrijeme tim krajem vladali salzburgški biskupi.[2] U to vrijeme (oko 1292.) podignuta je i utvrda na brdu iznad grada - Gornji grad, koja je vijekovima dominira nad savskom kotlinom.

Nakon njih su relativno kratko vladali ugarski kraljevi, da bi nakon njih vladali Habsburgovci, sve do kraja Prvog svjetskog rata.[2] 16. vijek obilježili su turski upadi i ustanci kmetova, oni su ga za ustanka - 1573. čak uspjeli i zauzeti, pa je zbog tog ponovno utvrđen.

Grad je dobio pravo trgovanja 1322., a od 1513. i pravo organiziranja sajmova, koje im je car Joseph II. 1783. ograničio na ljetne stočne sajmove.[2]

Željeznička pruga stigla je do grada 1862.[2] za Austro-Ugarske ali kako nije bilo mjesta u centru, stanica je napravljena pored Save, pa je to postao zametak novog kvarta.

Za Drugog svjetskog rata Sevnica je zajedno sa Štajerskom anektirana u Treći Reich, i trebala je postati etničko čisti njemački kraj, pa su iz nje nasilno iseljeni brojni Slovenci i svi ostali negermanski stanovnici.[2]

Sevniški grad dominira nad kotlinom

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Najveća znamenitost grada je utvrda iznad grada Sevniški grad iz 13. vijeka.

Privreda[uredi | uredi kod]

Zlatne godine Sevnice bile su 1960e kad je grad imao oko 5 000 stanovnika, ali i 2 tekstilne tvornice (Lisca i Inplet), 2 tvornice namještaja (Kopitarna i Stilles), 2 pogona metalurške (Inkos i Preis) i 1 pogon kemijske industrije (Tanin).[2]

Poznati sugrađani[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 „Slovenia: Spodnjeposavska” (engleski). City population. Pristupljeno 08. 04. 2014. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Nekaj zgodovine (slovenski). Občina Sevnica. Arhivirano iz originala na datum 2014-03-01. Pristupljeno 15. 04. 2014. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]