Glutation

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Glutation[1]
IUPAC ime
Drugi nazivi γ-L-Glutamil-L-cisteinilglicin
(2S)-2-Amino-5-[[(2R)-1-(karboksimetilamino)-1-okso- 3-sulfanilpropan-2-il]amino]-5-oksopentanoinska kiselina
Identifikacija
Abrevijacija GSH
CAS registarski broj 70-18-8 DaY
PubChem[2][3] 124886
ChemSpider[4] 111188 DaY
UNII GAN16C9B8O DaY
DrugBank DB00143
KEGG[5] C00051
MeSH Glutathione
ChEBI 60836
ChEMBL[6] CHEMBL1543 DaY
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C10H17N3O6S
Molarna masa 307.32 g/mol
Tačka topljenja

195 °C, 468 K, 383 °F

Rastvorljivost u vodi Rastvoran[1]
Rastvorljivost u metanolu, dietil etaru Nerastvoran

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Glutation (GSH) je tripeptid koji sadrži neobičnu peptidnu vezu između amino grupe cisteina (koji je vezan normalnom peptidnom vezom za glicin) i karboksilne grupe glutamatnog bočnog lanca. On je antioksidans, te sprečava oštećenja ćelijskih komponenti koja mogu da uzrokuju reaktivne vrste kiseonika poput slobodnih radikala i peroksida.[7]

Tiolne grupe su redukujući agens‎‎i, koji se javljaju u koncentraciji od aproksimativno 5 mM u životinjskim ćelijama. Glutation redukuje disulfidne veze formirane unutar citoplazmatičnih proteina do cisteina delujući kao donor elektrona. U tom procesu, glutation se konvertuje do njegove oksidovane form glutation disulfida (GSSG), koji se takođe naziva L(-)-glutation.

Oksidovani glutation se može redukovati posredstvom glutation reduktaze, koja koristi NADPH kao donor elektrona. Odnos redukovanog i oksidovanog glutationa unutar se često koristi kao mera ćelijske toksičnosti.[8]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals (11th izd.). Merck Publishing. 1989. str. 4369. ISBN 0-911910-28-X. 
  2. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  3. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  4. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  5. Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  6. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit
  7. Pompella A, Visvikis A, Paolicchi A, De Tata V, Casini AF (2003). „The changing faces of glutathione, a cellular protagonist”. Biochemical Pharmacology 66 (8): 1499–503. DOI:10.1016/S0006-2952(03)00504-5. PMID 14555227. 
  8. Anna Pastore, Fiorella Piemonte, Mattia Locatelli, Anna Lo Russo, Laura Maria Gaeta, Giulia Tozzi, Giorgio Federici (2003). „Determination of blood total, reduced, and oxidized glutathione in pediatric subjects”. Clinical Chemistry 47 (8): 1467–9. PMID 11468240. 

Literatura[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]