Vitamin K

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vitamin K
Klasa leka
Upotreba Deficijencija vitamina K
Biološki cilj Gama-glutamil karboksilaza
ATC kod [[ATC kod {{{ATC prefix}}}|B02BA]]
Spoljašnje veze
MeSH D014812
AHFS/Drugs.com Medicinska enciklopedija
Vitamin K1
Vitamin K2

Vitamin K je poznat kao koagulacijski (od tuda i ono K u nazivu), odnosno antihemoragični vitamin, jer ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi. Nedostatak ovog vitamina može rezultirati raznim hemoragičnim bolestima. Ovo je skupina od nekoliko vitamina od kojih su neki topljivi u vodi, a neki nisu. Oni su derivati 2-metil-1,4-naftohinon (3-). Ova grupa vitamina obuhvata dva prirodna provitamina: vitamin K1 i vitamin K2.[1]

Ta skupina od nekoliko vitamina po svojoj su strukturi naftokinoni. Vitamini K1 (fitomenadion) i K2 (menakinon) su prirodnog porijekla, a K3 (menadion) se dobiva sintetski. Oni nisu topivi u vodi i pod utjecajem svjetlosti se raspadaju. Često se koriste preparati menadiol-natrij-fosfat i menadion-natrij-bisulfit.

Dnevne količine vitamina K su jako male. Zdrava ga osoba može dovoljno nabaviti putem hrane ili sintezom menakinona pomoću bakterija koje se nalaze u crijevima. Za odraslu zdravu osobu RDA se kreće između 60 μg i 80 μg.

Vitamin K je prijeko potreban za sintezu bjelančevina koje sudjeluju u procesu koagulacije krvi. Sinteza tih bjelančevina odvija se u jetri.

Hipovitaminoza je kod ovog vitamina rijetka jer je prisutan u različitim vrstama hrane, a ako ona postoji, potrebno je uzimati veće količine vitamina K zbog raznih hemoragija. Može doći čak i do hipoprotrombinemije (kad oštećene jetrene stanice ne mogu iskoristiti vitamin K).

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Star of life.svg Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi tema o zdravlju (medicini).