Hrana

Izvor: Wikipedia

Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog. Hranu u užem smislu čine sljedeći sastojci:

No čovjeku je potrebna i voda, koju je čovjek u predindustrijskom društvu dobivao kroz namirnice biljnog porijekla (voće i povrće), a kako danas mnogi jedu nezdravo (jako malo voća i povrća) vodu je potrebno unositi samostalno.

Kad govorimo o hrani, često ju dijelimo na hranu životinjskog i biljnog podrijetla. Sol spada u posebnu grupu.

Proizvodnja hrane[uredi - уреди]

U predindustrijskom društvu čovjek je hranu sam uzgajao, a ponekad i prodavao (tržnice postoje oduvijek), dok se danas proizvodnjom hrane bavi manji dio društva. Danas su razvijene:

  • mesna industrija (meso i mesne prerađevine, kobasice, šunke, paštete)
  • mliječna industrija (mlijeko, jogurti, vrhnja, sirevi, mliječni namazi)
  • ribarska industrija (ulov i konzerviranje ribe, riblje paštete)
  • pekarska industrija

Kontrola kvalitete[uredi - уреди]

Kako nekonzervirana hrana podliježe kvarenju (što može dovesti do epidemija), razvijeni su sustavi kontrole kvalitete hrane, od proizvođača do mjesta kupnje, najpoznatiji je HACCP.

Proizvodno-potrošački lanac[uredi - уреди]