Łuków

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Łuków
Kolaž atrakcija
Kolaž atrakcija
Koordinate: 51°55′N 22°23′E / 51.917°N 22.383°E / 51.917; 22.383
Država  Poljska
Vojvodstvo Lublinsko
Povjat Grad sa pravom povjata
Gradska prava 1403.[1]
Vlast
 - gradonačelnik Piotr Płudowski
Površina
 - Ukupna 35.75 km²[2]
Stanovništvo (2020.)
 - Grad 29,441[2]
 - Gustoća 823.5 stan. / km²[2]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 21-400[2]
Pozivni broj 83[2]
Karta
Łuków na karti Poljske
Łuków
Łuków
Pozicija Łukówa u Poljskoj

Łuków je grad od 29,441 stanovnika[2] na istoku Poljske u Lublinskom vojvodstvu.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Grad se prostire duž rijeke Krzna, udaljen stotinjak km istočno od Varšave.

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Łuków je niknuo za srednjeg vijeka kao utvrda koja je čuvala granicu od 12. do 14. vijeka od napada jatvjagških i litvanskih plemena.[1] Gradska prava dobio je 1403. kao značajni zanatsko-trgovački centar, poznat po velikim sajmovima.[1]

U periodu od 15. do 18. vijeka bio je jedan od administrativnih centara Lublinskog vojvodstva, Još od 15. vijeka u Łukówu živi velika židovska zajednica. Znatno oštećen u drugoj polovici 17. vijeka u ratovima vođenim sa Kozacima i Šveđanima. Između 1733.-1852. Łuków je bio dom poznate pijarističke škole.[1]

Nakon Treća Podjele Poljske - Łuków je 1795. podpao pod Austrijsku Monarhiju. Od 1807. je dio kratkotrajnog napoleonskog Varšavskog vojvodstva, a od 1815. je dio proruske Kongresne Poljske.[1]

Łuków je još od 1809. za Varšavskog vojvodstva postao regionalni administrativni centar, ali se počeo značajnije razvijati od druge polovice 19. vijeka kad je do njega došla željeznica i postao raskršće željezničkih pruga.[1]

Za Njemačke okupacije Poljske u gradu je između 1941. do novembra 1942. djelovao radni logor i geto do novembra 1942. u koji je nagurano oko 10 000 Židova (uključujući oko 2 000 Slovačke) koji su sukcesivno deportirani u Logor smrti Treblinka.[1]

Oko 70% grada je razoreno u borbama za oslobođenje posljednih mjeseci Drugog svjetskog rata. Nakon rata je obnovljen a od 1999. je administrativni centar vlastitog povjata.[1]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi kôd]

Nekadašnji franjevački barokni samostan podignut krajem 18. vijeka, danas potpuno preuređen i pretvoren u muzej i barokna župna crkva.[1]

Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]

Łuków je i danas značajno željezničko raskršće i industrijski grad sa tvornicama odjeće, obuće, mašinske, prehrambene i drvne industrije. U Poljskoj je znan po tvornici igračaka.[1]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Łuków ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima:[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 „Łuków” (poljski). Encyklopedia PWN. https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Lukow;3935406.html. Pristupljeno 24.08. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Poland, Lubelskie (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/poland/lubelskie/. Pristupljeno 24.08. 2021. 
  3. Współpraca zagraniczna (poljski). Miasto Łuków. http://www.lukow.pl/o-miescie/wspolpraca-zagraniczna. Pristupljeno 24. 8. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]