Varšavsko vojvodstvo

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Varšavsko vojvodstvo
Księstwo Warszawskie
Duché de Varsovie
Herzogtum Warschau
vazal Prvog Francuskog Carstva
1807. – 1815. Military ensign of Vistula Flotilla of Congress Poland.svg [[Kongresna Poljska|]]
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija Varšavskog vojvodstva
Karta Varšavskog vojvodstva
Glavni grad Varšava
Jezik/ci poljski, njemački, francuski
Religija katolicizam
Vlada Ustavna monarhija
Vojvoda
 - 1807–1815 Frederick Augustus I od Saksonije
premijer
 - 1807 Stanisław Małachowski
 - 1807-1808 Ludwik Szymon Gutakowski
 - 1808–1809 Józef Antoni Poniatowski
 - 1809–1815 Stanisław Kostka Potocki
Legislatura sejm
Historija Napoleonski ratovi
 - Tilsitski mir 9. jul 1807.
 - Bečki kongres 8. jun 1915
Površina
 - 1809. 155.000 km² (59.846 mi² )
Stanovništvo
 - 1809. (procjena) 4.300.000 
     Gustoća 27,7 /km²  (71,9 /mi² )

Varšavsko vojvodstvo (poljski: Księstwo Warszawskie, francuski: Duché de Varsovie, njemački:Herzogtum Warschau) bila je kratkotrajna država koja je egzistirala od 1807. do 1915.[1]

Iako formalno nezavisna, u suštini je bila vazalna država Prvog Francuskog Carstva, koju je stvorio Napoleon Bonaparte.[1] Ali ona i pored toga za Poljake ima veliki emotivni značaj, jer je ipak bila obnovljena Poljska nakon Tri podjele Poljske (1772., 1793., 1795.) i potpunog zatiranja njena imena.[1]

Historija i karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Varšavsko vojvodstvo je formirano, nakon ratificiranja Tilsitskog mira (7. i 9. jul 1807.), ne samo iz strateških razloga, već i zahvalnosti Napoleona za pomoć koju su mu pružili Poljaci da porazi Prusiju.[1]

Varšavsko Vojvodstvo se u početku sastojalo najvećim dijelom od centralnih poljskih vojvodstava koje je anektirala Kraljevina Prusija 1793. i 1795, osim Gdańska, koji je postao slobodan grad i kraja oko Białystoka, koji je ustupljen Ruskom Carstvu.[1]

Vojvodstvo je uvećano krajevima oko rijeke Noteć na zapadu, koje je Prusija anektirala 1772., a 1809. i krajevima na jugu koje je Austrija anektirala za Treće podjele Poljske.[1]

Ubrzo nakon osnivanja Varšavskog vojvodstva, Napoleon je 22. juna 1807. izdiktirao njegov Ustav po francuskom modelu, a da osigura legitimitet (ili bar privid) za vojvodu je postavio Saksonskog kralja Fredericka Augustusa, unuka predposljednjeg vladara Poljsko-Litvanske Unije Augusta III. Tako je osigurao efikasnu izvršnu vlast, a ubrzo i pravosuđe proglašenjem svog - Code civil 1. maja 1808. zakonikom vojvodstva.[1]

Nade Poljaka za velikom državom ponovno su oživjele kad je Napoleon 1812. najavio svoju Invaziju na Rusiju, koja shvaćena kao - Rat za poljsku domovinu. Vojvodstvo je neizmjernim naporima regrutiralo i opremilo korpus od gotovo 98 000 vojnika i poslalo na front.

Ali nesreća koja je zahvatila napoleonovu Invaziju na Rusiju zapečatila je i sudbinu vojvodstva. Ostatak poljskih trupa vjerno je pratio Napoleonovo povlačenje i probijanje prema Francuskoj - 1813.-14. U toj kampanji poginuo je poljski nacionalni heroj Józef Antoni Poniatowski, štiteći carevo povlačenje u Bitci kod Leipziga.[1]

Ruska carska vojska zauzela je Varšavu 8. februara 1813. i preuzela kontrolu nad vojvodstvom. Nakon tog je Bečkom kongresu dogovoreno da se Varšavsko vojvodstvo podijeli na tri dijela;

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 "Duchy of Warsaw" (engleski). Encyclopaedia Britannica. https://www.britannica.com/place/Duchy-of-Warsaw. Pristupljeno 9.01. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]