Jatvjagi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Jatvjagi
Jotvingiai / Jātvingi
Karta Baltika sa razmještajem plemena
Karta Baltika sa razmještajem plemena
Država  Poljska
 Litva
 Belorusija

Jatvjagi (litvanski: Jotvingiai, Sūduviai, letonski: Jātvingi, poljski: Jaćwingowie, beloruski: Яцвягі, njemački: Sudauer) bili su jedno od najutjecajnijih plemena koja su živjela u blizini Baltičkog mora.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Ni danas se nezna kad su se i od kud Jatvjagi prvi put pojavili. Prema Herodotu koji ih zove Neuri, oni su bili pleme koje je živjelo izvan Skitskog kulturnog kruga, duž rijeke - Hypanis (današnji Južni Bug).[1]

Za Klaudija Ptolomeja (2. vijek n.e.) oni su Galindai kai Soudinoi (Σουδινοί) - Galindi ili Sudinoi, sugerirajući time vezu sa drugim tajanstvenim plemenom Galindima. Poznati srednjovjekovnom kroničar Peter od Dusburga, navodi ih kao Galindite ili Suduvite.[1]

Regija u kojoj su živjeli bila je poznata kao Jatvingija, kraj uz rijeku Narew, jugoistočno od Prusa i južno od Litvanaca.[2] To je kraj u današnjoj Belorusiji, Litvaniji i sjeveroistočnoj Poljskoj, preciznije u poljskom Podlaskom vojvodstvu, beloruskoj Grodnjenskoj oblasti i dijelu Litvaniji.[1]

Jatvjagi su još od Antičkih vremena bili poznati kao snažni ratnici, pa su ih rado angažirali kao najamnike. Dokumentirano je da ih je 944. unajmio kijevski knez Igor, a 983. i Vladimir I iz Kijeva.[1]

Jatvjagi su bili pagani sve do 1009. kad je Bruno od Querfurta krstio njihova vladara Netimerasa. Ipak to službeno primanje religije, nije promijenilo njihov borbeni karakter, pa su za srednjeg vijeka napadali Volinj, Lublin, Mazoviju i brojne druge krajeve, što je za branioce bio težak izazov.[1]

Za vrijeme vojne kampanje koju je protiv njih organizirao krakovski vojvoda Boleslav Stidljivi, 23. juna 1264. odigrala se jedna od najpoznatijih bitaka protiv Jatvjaga. U Bitci kod Brańska koja je počela 23. juna 1264. - ubijen je njihov vođa Komata, a oni su nakon dva dana poraženi. Dvadeset godina nakon te bitke napali su ih Teutonski vitezi i nanjeli im velike gubitke, od kojih se nisu oporavili.[1][2]

Njihovu zemlju su 1422. podijelili između sebe; Teutonski viteški red, Velika Kneževina Litvanija i Kraljevina Poljska.[1]

Jezik kojim su govorili bio je jedan od baltičkih jezika, blizak staropruskom.[1]

Duga historija Jatvjaga završila je krajem 19. vijeka, prema popisu stanovništva koji su proveli beloruski svećenici 1860. u okolici Grodna živjelo je 30.929 stanovnika koji su se izjasnili kao Jatvjagi. Međutim nakon Prvog svjetskog rata više nije bilo nikog tko se deklarirao kao Jatvjag. [1]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]