Pijaristi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Pijaristi su članovi katoličkog reda, koji je osnovao španski redovnik sveti Josip Kalasancijski (1557-1648). Tačan naziv reda: Ordo Clericorum Regularium Pauperum Matris Dei Scholarum Piarum (Red Siromačnih Kleričnih Popova Milosrdnih Škola nazvanih po Božjoj Majci). Pijarističke škole takođe nazivaju i Milosrdnim Školama.

Geslo: Pietas et litterae (Milosrđe i nauke)

Osnivanje reda[uredi | uredi kod]

Sveti Josip je svoju prvu školu otvorio 1597. godine u Rimu na obali Tibra. Njegovi đaci su poticali iz siromašnih porodica. Hteo im je omogućiti učenje, pa je njegov institut prva besplatna škola u Evropi – i ujedno u celom svetu. Josip Clasan je za svoj rad tražio pomoć Bogorodice i njoj se zakleo . Pijaristi su redovnici, kojima je glavni cilj obrazovanje i učenje dece. Njegova škola je postala veoma poznata, a red pijarista se sve više i više širio po Italiji, Španjolsoj, Poljskoj i Njemačkom Carstvu.

Međutim, o Josipu je jedan redovnik raširio glasine, da nemoralno i nesposobno vodi brigu o školama. Red je imao i problema sa inkvizicijom, jer su sakrivali velikog astronoma Galileja. Josipove škole su zatvorili, red su raspustili. Doživeo je psihički slom, ali je do kraja života ostao veran Bogu. Zbog toga ga i nazivaju hrišćanski Joba. Nakon njegove smrti se na sahrani pojavio veliki deo grada Rima. Njegove delove odeće i zemlju u kojoj je ukopan su šakama vadili, jer su smatrali, da pripada svetom čoveku. Sto godina nakon njegove smrti su ga proglasili za blaženoga, a 1767. za sveca. Red pijarista je ponovo dobio dozvolu da osnuje škole u uči decu.

Grb[uredi | uredi kod]

Grb katoličkog reda pijarista

Grb pijarista je oblika štita. U sredini se ukršćuje veliko slovo M i veliko slovo A - to je Bogordičin monogram. Na donjem delu se nalazi grčka skraćenica od reči Marija Majka Božja. A u gornjem delu je polegnuti polumesec polumesec sa krstom - to simboliše, da je Marija kraljica sveta.

Pijaristi danas[uredi | uredi kod]

Ovaj posao danas vrši 1.400 redovnika sa 8.000 kolega u 33 zemalja, 143 škola i 96 župa. U svetu preko 115.000 đaka pohađa pijarističke škole.

Pijaristi u Mađarskoj[uredi | uredi kod]

Prva pijaristička škola u Mađarskoj je osnovana 1642. godine u Podolinu. Red je cvetao u zemlji, međutim nakon Prvog i Drugog svetskog rata je sve više škola zatvoreno. Za verem hladnog rata su samo dve škole funkcionisale: budimpeštanska i kečkemetska.

Danas u Mađarskoj u šest gradova ima pijarističkih gimnazija (Segedin, Kečkemet, Budimpešta, Vac, Mošonmađarovar i Velika Kanjiža) U Gedu (Göd) održavaju stručnu srednju školu a u Šatoraljaujhelju imaju jedino đački dom. Mađarske pijarističke institute pohađa otprilike 3.000 đaka. Direktor mađarske pijarističke provincije je Jožef Urban.